Tko se samoozljeđuje?

Osobe koje se samoozljeđuju mogu biti muškog ili ženskog spola, heteroseksualne, homoseksualne ili biseksualne, visokoobrazovane ili neobrazovane, bogate ili siromašne, iz bilo koje zemlje na svijetu.

Neke osobe rade na odgovornim pozicijama i efikasne su u poslu.

Dob osobe koja se samoozljeđuje može ići od rane tinejdžerske dobi do starosti.

Zajedničko im je da imaju neke ili većinu od ovih osjećaja ili karakteristika:

  • jako podcjenjuju ili ne vole sebe
  • jako su osjetljive na odbacivanje
  • kronično su ljute, obično na sebe same
  • pokušavaju potisnuti ljutnju
  • impulzivne su i teško se kontroliraju
  • sklone su reagirati u skladu s raspoloženjem tog trenutka
  • sklone su ne raditi planove za budućnost
  • depresivne su
  • kronično su tjeskobne
  • iritabilne su
  • ne vide sebe sposobnima da se suočavaju sa stresovima
  • nemaju fleksibilan repertoar strategija suočavanja sa stresom
  • misle da nemaju puno kontrole nad time kako se suočavaju sa životom
  • sklone su izbjegavanju
  • osjećaju se nemoćno

Kako pomoći prijateljici koja je silovana?

Vjeruj joj.

Najčešći strah žrtava silovanja, pogotovo onih koje je silovala poznata im osoba, je taj da im se neće vjerovati da se to uopće dogodilo. Istraživanja pokazuju da žene četiri puta češće siluju muškarci koje poznaju nego nepoznate osobe. Prihvati ono što čuješ – čak i ako je muškarac o kojem je riječ popularan i poželjan. Kod silovanja nije ključan seks, nego nasilje.

Slušaj je.

Budi tu. Ne prosuđuj. Pronađi mjesto na kojem možete biti nasamo i pusti je da priča. Možda neće početi odmah govoriti, zato budi strpljiva. Daj joj do znanja da je to što je slušaš važnije od bilo čega drugog. Dopusti joj da vlastitom brzinom ispriča što joj se dogodilo.

Budi strpljiva.

Tvojoj će prijateljici vjerojatno biti potrebno dugo vremena da se suoči sa zločinom.

Utješi je.

Pokušaj je umiriti ako je uznemirena. Možda će joj goditi dodir ili zagrljaj, a možda i ne. Pitaj je. Ponudi joj čaj, kavu, juhu ili dekicu. Svaki od tih prijedloga može joj pružiti osjećaj topline i sigurnosti, što predstavlja kontrast u odnosu na ono što je upravo doživjela.

Naglasi da silovanje nije njezina krivica.

Izbjegavaj pitanja koja zvuče kao da je okrivljavaju za njene postupke, kao što su "Zašto nisi vikala?" ili "Zašto si otišla u njegovu sobu?". Dopusti joj da govori o svojim osjećajima krivice ako želi, ali jasno joj kaži da je silovatelj kriv za silovanje, a ne ona.

Ohrabri je da potraži profesionalnu pomoć, liječničku, policijsku, psihološku i pravnu.

Odmah nakon silovanja žrtva možda neće biti u stanju potražiti profesionalnu pomoć. Pomozi joj u tome, ali nemoj forsirati.

Ohrabri je da sačuva dokaze.

Što ranije se silovanje prijavi, to je veća vjerojatnost da će počinitelj biti uhvaćen i osuđen. Upravo zbog toga što mnoge žene zbog šoka danima, tjednima ili mjesecima ne razmišljaju o prijavljivanju, ključni dokazi budu izgubljeni. Važno je da obavi liječnički pregled prije nego što opere ruke, lice, tijelo i zube. To je izuzetno važno zbog toga što na žrtvi mogu biti pronađeni dokazi kao što su krv, dlake, slina ili sperma silovatelja, pa je važno da se oni ne izgube. Može se presvući, ali neka spremi svu odjeću u papirnate vrećice (svaki komad odjeće u zasebnu vrećicu).

Otiđi s njom u bolnicu, čak i ako se ne čini da je ozlijeđena.

To je važno zbog pretraga na trudnoću i spolno prenosive bolesti.

Budi dostupna.

U tjednima i mjesecima nakon silovanja daj joj do znanja da si tu ako te treba i da ti se može obratiti. Kada ti se obrati posveti joj vrijeme i pažnju.

Informiraj se o posljedicama silovanja.

To će pomoći tebi da razumiješ sve faze kroz koje će ona prolaziti. Ono što naučiš podijeli s prijateljicom.

Potraži pomoć za sebe.

Bilo bi dobro da i sama razgovaraš s nekim kome vjeruješ ili sa stručnjakom, tako da možeš proraditi i svoje osjećaje u vezi s tim groznim nasilnim događajem.

Što poduzeti ako ste žrtva proganjanja?

  1. Odmah potražite stručnu pomoć psihologa kako bi dobili psihološku pomoć kroz ovo teško razdoblje i upute o tome što učiniti kako bi se što bolje zaštitili.

  2. Izbjegavajte SVAKI, apsolutno svaki kontakt s progoniteljem nakon što ste mu jasno i precizno dali do znanja da ne želite kontakt s njim.

  3. Sigurnost treba postati Vaš apsolutni prioritet. Recite obitelji, prijateljima i kolegama na poslu da ste proganjani. Neka uvijek netko bude s Vama, izbjegavajte putovati sami ili biti sami na javnim mjestima. Kod kuće uvijek zaključavajte vrata i zatvarajte prozore. Uvijek imajte uz sebe mobitel s punom baterijom.

  4. Ako se bez nekog očitog razloga počnete osjećati nesigurno, vjerujte svojem osjećaju i potražite zaštitu kod obitelji ili prijatelja. Ne oklijevajte zatražiti pomoć.

  5. Shvatite prijetnje progonitelja ozbiljno.

  6. Vodite preciznu evidenciju o proganjanju. Ne bacajte dokaze. Sve zapisujte, i ono što Vam se možda ne čini važno, kao što je npr. tko je još osim Vas bio prisutan kada je progonitelj nazvao ili došao.

Što ako znam nekoga tko je seksualno zlostavljan?

Ako ti druga osoba povjeri da je bila ili je još uvijek seksualno zlostavljana, važno je da od tebe čuje:

  • Da vjeruješ
  • Da ti je drago što ti je to rekla
  • Da nije kriva što joj se to dogodilo
  • Da je hrabro od nje što ti je to rekla
  • Da ti je žao što joj se to dogodilo
  • Da nije jedina, da se to, nažalost, događa i nekoj drugoj djeci i mladima
  • Da će morati to reći bar jednoj odrasloj osobi kojoj vjeruje. Dužnost je odraslih zaštititi je
  • Da je to krivo i ne bi se trebalo nikome dogoditi

MORATE POTRAŽITI POMOĆ! Seksualno zlostavljanje je zakonom kažnjivo. Prijavite ga na Hrabri telefon (116-111) ili na "Red button" policije koji možete pronaći na internetu.

Zašto djeca rijetko povjere da su seksualno zlostavljana?

  • Jer ne znaju kome bi se obratila
  • Jer im je teško verbalno izraziti što im se dogodilo
  • Jer im je počinitelj prijetio
  • Jer su zbunjena osjećajima koji prate zlostavljanje
  • Jer se boje da im nitko neće vjerovati
  • Jer okrivljuju sebe i vjeruju da je zlostavljanje kazna za to što su loši
  • Jer se boje da će tako sebe ili svoju okolinu dovesti u još veće neprilike

Reakcije na gubitak

Zajedno s jasnim osjećajem boli, potištenosti i tuge, postoje i neke druge reakcije na gubitak, kao što su:

Osjećaj bespomoćnosti, obeshrabrenosti, praznine, očaja, pesimizma

Osjećaj nervoze, ljutnje, nemira

Osjećaj straha

Osjećaj krivnje

Gubitak koncentracije, nade, motivacije, energije

Promjene u apetitu, spavanju ili seksualnom nagonu

Brzo umaranje, sklonost griješenju i usporenost u govoru i kretanju

Svaku od ovih reakcija moguće je očekivati za vrijeme i nakon gubitka. Sve su one sastavni dio prirodnog procesa izlječenja. U redu je osjećati ove promjene, nemojte im se opirati.

Ako niste imali očigledni gubitak, a ipak Vam se čini da osjećate mnoge od ovih reakcija i osjećaja, možda biste trebali razmisliti o tome je li se neki ne tako očigledni gubitak, ili više njih dogodio u Vašem životu u zadnje vrijeme.

Kriza srednjih godina – hormoni ili...?

Neki stručnjaci smatraju da promjene na hormonalnoj razini igraju važnu ulogu u krizi srednjih godina. Kod muškaraca opada testosteron, a estrogen kod žena, što može dovesti i do određenih psiholoških promjena.

Poznato je da je srednja dob razdoblje velikih individualnih različitosti. Neki u toj dobi postaju bake i djedovi, a neki prvi put postaju roditelji. Neki stupnjevito razvijaju svoju karijeru u jednom pravcu, drugi započinju potpuno novu karijeru i rade velike promjene u stilu svog življenja. Neki počinju osjećati prve znakove starenja, dok su drugi u najboljoj formi ikad u životu.

S obzirom na sve te individualne različitosti teško je odrediti koliko stvarna životna previranja i moguće komplikacije možemo "zahvaliti" hormonima, a koliko svim ostalim faktorima, kako životnim okolnostima tako i onima vezanim uz osobnost.

Što ako je netko u vašoj okolini agresivan?

  1. Ako vam netko ozbiljno prijeti ODMAH se maknite iz situacije. Bježanje od nasilja je nešto najpametnije što možete napraviti. Obratite se policiji i ne pokušavajte rješavati nasilje nasiljem.
  2. Ako je druga osoba samo vrlo neugodna, a nije opasna, izbjegavajte provoditi vrijeme s njom. Podijelite svoju zabrinutost s drugim ljudima s kojima se dobro slažete.
  3. Vježbajte kod kuće kako se zauzeti za sebe i što odgovoriti ili napraviti kada netko postane neugodan prema vama ili vas počne vrijeđati.
  4. Naučite prepoznavati upozoravajuće znakove agresije.
  5. Potražite stručnu pomoć ako ste žrtva agresije. Upamtite – najvažnije je da se s tim ne nosite sami.

Koji su to upozoravajući znakovi?

  1. Osoba ima "kratak fitilj". Svakodnevno je nervozna i lako se razbjesni.
  2. Osoba je sklona prijetiti fizičkim obračunom.
  3. Osoba je sklona alkoholu ili drogama.
  4. Osoba ulazi u opasne ili riskantne situacije (npr. prebrza vožnja).
  5. Osoba ima već povijest agresivnog ponašanja, često uključivši i ono prema životinjama.
  6. Osoba nosi oružje i fascinirana je oružjem.
  7. Osoba se druži s agresivnom skupinom.
  8. Osoba je i sama bila žrtvom nasilja.

Kako pomoći drugima da budu iskreni prema nama?

Pokažite svojim primjerom da laganje za Vas osobno nije opcija. Podijelite s bliskom osobom primjere kada Vam je bilo teško reći istinu, ali ste to ipak učinili jer ste smatrali da je važno preuzeti odgovornost i zadržati samopoštovanje. Ako ste već uhvaćeni u laži, druga će Vam se osoba teže otvoriti i biti prema Vama iskrena. Razmislite o tome: osjećate li da osobi koja Vas je lagala u prošlosti dugujete iskrenost? Naravno da ne.

Pokušajte razumjeti ZAŠTO vas ljudi lažu. Najčešće je to zbog straha od Vaše reakcije.

Razmišljajte o pogreškama (kako svojim tako i onima drugih ljudi) kao o prilikama da se nauči nešto, jer će se na taj način smanjiti osjećaj da smo loši i da moramo greške prikriti lažima. Opraštajte pogreške. Svatko griješi i nitko nije savršen.

Ako dođete u priliku da Vam osoba kaže istinu, iako joj je možda bilo lakše slagati, pokažite da to poštujete. Zahvalite joj što govori istinu. Kažite joj da znate da to nije bilo lako i da se divite njenoj hrabrosti da preuzme odgovornost i nosi se s posljedicama. Naučite bliske ljude da su sigurni ako Vam kažu istinu. Ova se dinamika lijepo vidi u obiteljskom okruženju. Ona osoba koja najlošije reagira na informacije obično zadnja sazna što se događa.

Nemojte nastojati kontrolirati drugu osobu. Ne postavljajte tisuću pitanja. Iz potrebe za svojim mirom i svojim "prostorom" odnosno intimom može vas početi nepotrebno lagati, čak i oko sitnica.

Nemojte biti suviše kritični i negativni. Većina ljudi se boji da će ih drugi kritizirati i da neće biti prihvaćeni. To je posebno izraženo u odnosima bliskih ljudi. Svaki čovjek prirodno želi izbjeći bol koju to nosi.

Budite empatični. Svi ljudi imaju temeljnu potrebu da budu shvaćeni. Roditelji će povećati vjerojatnost da čuju gdje je bila njihova tinejdžerka u subotu navečer ako pokušaju razumjeti zašto nije uspjela doći kući na vrijeme. Suprug će prije spomenuti kavu s bivšom ako nastojite razumjeti zašto je, iz njegovog kuta gledanja, ta kava bila važna. Svi ćemo lakše otvoriti sebe ako je s druge strane netko tko se trudi razumjeti nas. I svi ćemo imati problem s otvaranjem prema onim ljudima koji uvijek "sve znaju najbolje" i nije ih briga kako mi vidimo stvari.  

Budite usmjereni na izgradnju povjerenja u odnosu, a ne na otkrivanje istine.

Može li se ljubomora kontrolirati?

Ako vidite da ljubomora koju osjećate uništava vaš odnos, ako ste ljubomorni na svaku osobu u partnerovom životu, čak i one koje su bile prije vas ili ako imate teškoća uspostaviti povjerenje prema novim ljudima u vašem životu jer vas je prijašnji partner prevario, možda bi bilo dobro potražiti stručnu pomoć u rješavanju tog problema. Počnite s tim što ćete sami sebi postaviti nekoliko pitanja. Pitajte sebe zašto se tako osjećate? Koji vas problemi koje vučete iz prošlosti čine tako sumnjičavima i osjetljivima? Jeste li bili prevareni u prošlosti? Jeste li nesigurni i ovisni o partneru? Bojite li se napuštanja jer mislite da nećete moći ili znati kako sami? Mislite li da niste dovoljno vrijedni da bi održali partnerov interes?

Ako ste stalno u strahu da će vas partner prevariti može se dogoditi da napravite toliko tenzije i teškoća u odnosu da zaista netko drugi, tko nudi poštovanje, harmoniju i radost, privuče pažnju partnera. To su stvari koje su važne. Trebate brinuti o tome što dajete u odnos.

Ne zaboravite da je ljubomora često skrivena potreba za kontrolom. Potreba da držimo partnera na kratkom lancu. Razmislite o tome zašto vam je to potrebno? Koje strahove u vama to umiruje? Izaberite poštovanje. Najmoćniji ste kada volite, poštujete i kada svojom osobnošću i trudom gradite odnos. To je puno snažnije nego kontrola. Ne zaboravite da ne možete nikoga natjerati da dođe kući, ali možete učiniti da ŽELI doći kući.

U srži ljubomore nalaze se dvije osnovne stvari:

  1. Ono što mislimo o sebi i kako se osjećamo u vezi samih sebe. Ako imamo loše mišljenje o sebi, ako smo nesigurni i ako ne znamo kako zadovoljavati svoje emocionalne potrebe oslanjati ćemo se na druge ljude i trebati će nam njihova pomoć u tome (potreba da nam netko govori da smo važni, lijepi, pametni - jer sami u to ne vjerujemo). Što nam je više pomoći potrebno, više se bojimo izgubiti tu pomoć, izgubiti ljude koji nam pružaju ono što ne znamo kako pružiti sami sebi. Što smo sigurniji u sebe, što imamo bolje mišljenje o sebi to ćemo biti neovisniji o drugim ljudima u pogledu zadovoljavanja tih potreba. Druga važna stvar je naša potreba za kontrolom i posjedovanjem. Ako sasvim iskreno sebe zapitamo mislimo li zaista da je moguće kontrolirati drugog čovjeka kako nas ne bi prevario ili slagao znati ćemo da je odgovor: naravno da ne. Nikoga ne možemo spriječiti da nas zamijeni, ostavi ili prevari. Zaista je važno uvijek iznova sebe podsjetiti na razliku između onoga što možemo kontrolirati i onoga što ne možemo. Tu je potrebno uložiti puno truda. Temelj tog truda je razmišljanje o sebi i svojim nesigurnostima i strahovima. Što više prihvaćamo sebe, to manje imamo potrebu kontrolirati druge. Naučiti kako prihvaćati druge, znati da ih ne možemo kontrolirati ili prisiljavati na nešto, pustiti ih da budu ono što žele ili moraju biti, vjerojatno je jedan od najvažnijih životnih projekata. To je nešto čemu treba uvijek iznova težiti jer je jedini način da postignemo unutarnji mir – shvatiti kako ne možemo kontrolirati druge, ali možemo sebe. Na primjer: sasvim sigurno nećete moći natjerati muža da dođe kući, ali ćete prihvaćanjem i njegovanjem sebe i njega te odnosa u kojem jeste vrlo vjerojatno postići to da on želi doći kući.
  2. Ono što mislimo o drugima. Ako mislimo da je svijet pun varalica i da se ljudima ne treba vjerovati sigurno je da ćemo nastupati s nepovjerenjem i tražiti znakove koji upućuju na to da nas druga osoba vara ili nam nešto skriva. Vrlo često, ako smo imali loša iskustva u prošlosti (npr. partner nas je prevario) postajemo oprezni i nepovjerljivi i prema novim ljudima u našem životu. I opet, nepovjerenje prema drugim ljudima zapravo govori o tome kako se osjećamo prema samima sebi.

Što ljudi obično čine kada su usamljeni?

Najčešći odgovori na ovo pitanje mogu se grupirati u nekoliko kategorija:

  1. Tugovanje i pasivnost (plačem, spavam, gledam TV, pijem, koristim droge, jedem, ne radim ništa)
  2. Aktivna usamljenost (čitam, radim, pišem, slušam glazbu, vježbam, bavim se nekim hobijem)
  3. Trošenje novca, poboljšanje izgleda (kupujem odjeću, kozmetiku)
  4. Sami sebi nastoje olakšati razmišljanjem: "Imala sam prijatelje", "Neće to trajati zauvijek"
  5. Poziv prijatelju, pomaganje nekome kome je pomoć potrebna, priključenje nekoj grupi koja se bavi određenim aktivnostima i sl.

Prva kategorija je uobičajena za usamljene ljude i vrlo često samo produbljuje usamljenost. Ostale kategorije su uobičajene metode samopomoći koje su najčešće dobre i pomažu. Oko 50 % ljudi kaže da čitaju, slušaju glazbu ili nazovu prijatelja kada su usamljeni.

Kako neverbalnim znakovima poboljšati odnos?

  • Ton glasa prilagodite onome što govorite, kao što muzičar ugađa svoj instrument.
  • Trenutačno reagirajte na signale koje vam šalju drugi ljudi. Ako Vam nije jasno što se događa - pitajte. Bolje je uskladiti se s osjećajima koje nam komunicira druga osoba, nego ostati koncentriran na ono što mi želimo reći.
  • Reagirajte na nježnost drugih ljudi. Mnogi ljudi imaju teškoća s dodirom ili zagrljajem. Ionako vjerojatno imate veće potrebe za zagrljajem nego što imate priliku biti zagrljeni. Prema tome nemojte se opirati, prepustite se.
  • Pohvalite i zahvalite kada vidite da Vas druga osoba s pažnjom sluša i reagira neverbalnim znakovima na vas. To će učiniti komunikaciju još ugodnijom za oboje.
  • Koristite kontakt očima.
  • Kad razgovarate s nekim koga volite, uhvatite tu osobu za ruke svojim rukama. To će poslati poruku da je cilj toga što govorite povećanje bliskosti, a ne rušenje mostova. I pomoći će da druga osoba čuje ono što joj želite reći, umjesto da se osjeti napadnutom i da se brani.
  • Primjećujte kakav efekt Vaš način komunikacije ima na drugu osobu. Čini li vam se da joj se baterije pune ili prazne? S vježbom, vaš će se radar izoštriti i brzo ćete znati kakav učinak izazivate kod drugih.

Dodirnite bliske ljude, podragajte ih ili zagrlite i bez ikakvog osobitog povoda. 

Što svaki kvalitetan odnos uključuje?

  1. Ponajprije dobar odnos sa samim sobom – ne samozavaravati se, mijenjati se, razvijati, biti bolji
  2. Slušanje s razumijevanjem
  3. Otvorenu i iskrenu komunikaciju, a ne "igre i igrice".
  4. Razumna očekivanja ili zahtjeve, ne biti skloni kritici i neodobravanju.
  5. Brigu za drugu osobu i za izgradnju odnosa, aktivnu uključenost u odnos.
  6. Neumorni trud i onda kad imamo probleme u odnosu.

Nije lako graditi odnose. Svi idemo u školu i uče nas kako čitati i pisati, kako zbrajati i oduzimati, ali nitko nas ne uči kako razumjeti i komunicirati svoje osjećaje. Kako biti u odnosu, što očekivati i kako se ponašati. Nitko nas ne uči kako izabrati dobrog partnera. Kako biti dobar suprug/supruga. I nitko nas ne uči što učiniti kada stvari krenu naopako. Ako dobro razmislite shvatiti ćete da nas nitko nikada nije zapravo niti naučio što je to "naopako", a što nije.

Stres

1. USPORITE U RITMU ŽIVOTA (Richard Carlson i Joseph Bailey)

Kako stvoriti spokojniji i jednostavniji život

Osjećate li da uvijek nekamo žurite, ali nikuda ne stižete? Radite li više, uživate manje? Užurbani korak modernog života može od vas zahtijevati da platite visoku cijenu na planu sreće i zdravlja, ali postoji način da iskočite s vrtuljka…(…) koristeći se jednostavnim vježbama za usporavanje uma i usredotočenje na sadašnji trenutak. Osmislio ih je Richard Carlson, kojeg u Americi i širom svijeta smatraju jednim od najvećih eksperata za sreću i smanjenje stresa. Autor je jedne od najprodavanijih knjiga svih vremena - Ne mari za male stvari i ostat će male stvari. Suautor, Joseph Bailey, u vrijeme pisanja knjige bio je predsjednik Instituta za mentalno zdravlje u Minneapolisu.

Iz Sadržaja

Usporite korak prema sadašnjem trenutku

Upravljanje vlastitim razmišljanjem

Vraćanje trenutku

Stres i unutarnje mentalno zdravlje

Prisutnost u odnosima

Spokojno roditeljstvo

Pametniji rad

Uživajte u životu

Isječak

„Sve dok nisam nešto naučio o pristupu psihologiji koju ćemo opisati u ovoj knjizi (Psihologiji uma!), živio sam kao zamorac na kotaču što se bijesno okreće, žureći bez ikakva cilja, ali neprestano vjerujući kako tek što nije stigao na odredište. Pojavili su se mnogi simptomi vezani uz stres – napetost, glavobolje, želučani problemi, kronična zabrinutost, nesanica. Vjerovao sam kao je to normalno. (…)

Naučio sam kako u budućnosti ne postoji ništa čemu bi vrijedilo žuriti i što bi mi moglo pružiti nešto više od onoga što mi pruža ovaj  dragocjeni trenutak u kojemu se vi i ja uvijek nalazimo. Shvatio sam kako se moj um najčešće nalazi negdje drugdje – u žaljenju za prošlošću ili u brizi za budućnost, bilo gdje samo ne ovdje i sada. (…)

Kad sam usporio korake život mi se počeo mijenjati. (…) Umjesto da neprestano odgađam život, čekajući da sve obavim kako bih mogao uživati, počeo sam uživati u samom procesu življenja. Umjesto da mi pažnja istodobno bude rasuta na desetak poslova, bio sam se u stanju duboko, iako bez ikakva napora, usredotočiti na ono što je bilo preda mnom – na posao, prijatelja, rad u kući, knjigu, pripravu objeda, razgovor. Zato je moj svijet ponovno počeo oživljavati.“

2. OPUSTITE SE, MOŽDA VAM JE TO ZADNJE (Loretta LaRoche)

. Kako snagom humora prevladati stres u životu i radu

. Lijek za tjeskobu i recept za smijeh

 

Kao savjetnica za upravljanje stresom, predavačica, voditeljica tv-emisija i spisateljica, ova američka autorica već više od trideset godina pomaže ljudima da u nevolji uz pomoć humora otkriju - blagoslov. Objašnjava svojim klijentima (pojedincima i korporacijama) kako upotrijebiti humor za detoksifikaciju i uklanjanje stresa iz odnosa i načina na koji doživljavaju svoj posao, život i svoje mjesto u svemiru. A jedan od najvećih darova koje si čovjek može pokloniti, kako kaže, jest – priznati sam sebi da nisi središte svemira. I shvatiti da većinu stresa izaziva način na koji tumačimo, označavamo i prosuđujemo svoj svijet. Stvari mogu biti dobre, loše, bolne ili ugodne ovisno o nutarnjim kriterijima.

IZ SADRŽAJA

Uvod: tri novčanice od jednog dolara

Potreba da sve činimo savršeno

Strašnoziranje i katastrofiranje

Ako ne morate patiti nemojte to ni uvježbavati

Nemojte „trebati“

Brigobradavice

Riješite se prtljage

Globaliziranje

Ubojice odnosa: igra krivnje i direktori svemira

Kako spriječiti ukrućivanje stava

ISJEČAK

„Ovom knjigom želim pomoći da otkrijete kako stres – ona stvar koja vam stvara toliko problema – može biti i izvor beskrajnog humora i užitka. Da, zaista možete iskoristiti stres kao priliku za rast, jačanje otpornosti i humor. Rečenica „Stres je desert pročitan unatrag (engl. stressed = pod stresom; ako se pročita unatrag: desserts = deserti) uči kako humorom možete preoblikovati stresnu situaciju – to jest kako da o njoj razmišljate na drugačiji način. Nova perspektiva omogućuje vam da naučite vidjeti humor i onda kad je život težak.

Moje vjerovanje u moć humora i radosnog življenja koji smanjuju stres ne temelji se samo na idejama starim stotinama godina nego i na najnovijim znanstvenim istraživanjima. Posljednjih godina istraživači su dokazali da smijeh pozitivno utječe na tijelo na nekoliko načina: temperatura tijela raste i toplije vam je; bilo i krvni tlak se smanjuju; dok se smijete, mišići se napinju, a zatim opuštaju; disanje postaje dublje; razina kisika se podiže, što pogoduje kardiovaskularnom sustavu, podiže energiju i smanjuje napetost. Smijeh također jača vaš imunološki sustav (…)

Moramo usvajati filozofiju radosnog življenja svaki dan. To je najbolji ublaživač stresa za koji znam. Mnogi ljudi raspoređuju užitak u pretince, ostavljajući ga za vikende, rođendane ili praznike. Vjerujem da život trebate živjeti kao da vam je ostalo još samo nekoliko minuta. (…)

Naknadna patnja obično uključuje globalno cendranje. Da biste profitirali, morate podijeliti jad s drugima. Milijuni ljudi cendraju zajedno. Kad bismo energiju koju trošimo, kad se osjećamo loše, bolje usmjerili, riješili bismo sve probleme. (…)

-       Vi vjerojatno već do najsitnijih pojedinosti znate zašto vaš život ne funkcionira. Ali, moramo sami sebe izazvati da se odmaknemo od sigurnih i poznatih svjetova svojih problema i razviti vještine koje će nam pomoći da probleme shvatimo kao prilike – drugim riječima da vidimo blagoslov u nevolji. (…)

-       Živite kao da vam je čaša puna…

-       Dobro se iskoristite…

-       Upotrijebite parodiju samog/same sebe da se prisjetite kako smiješni možete biti, naročito kad se uozbiljite u situacijama koje nisu životno nužne za vaš sljedeći udah…

-       Posljednje, ali ne i najmanje važno - sprijateljite se sa svojom smrtnošću. Nećemo se odavde izvući živi!“

3. OSLUŠKUJUĆI TIŠINU (Anne D. LeClaire)

. Moć šutnje u osobnoj preobrazbi

Prije dvadesetak godina, autorica je odlučila ponedjeljkom šutjeti, ne sluteći da je otpočela proces koji će joj posve promijeniti život. Povremeni boravci u tišini ubrzo su joj postali redovitom mjesečnom praksom, a odmak od stresa i ubrzanog tempa života usmjerio ju je prema bogatstvu unutarnjeg svijeta. Tišina joj je otkrila skrovito mjesto kakvo postoji u svakome od nas, i ono je postalo temeljem njezina osobnog rasta i razvoja. I vama tišina može pomoći u tome, kao i u umanjivanju negativnih emocija i svakodnevnih problema.

Knjiga otkriva tajne neverbalne komunikacije i ukazuje na „bolesti“ modernog doba, među njima i na nesposobnost istinskog slušanja – sebe samoga, ljudi oko sebe, prirode. Posljedica – sudjelovanje u površnim i besmislenim razgovorima koji postaju svrha sami sebi uz istodobno gubljenje kontakta s dubljim, inspirativnim i poticajnijim svijetom unutar nas samih.

IZ SADRŽAJA

PRVI DIO: Ulazak

Gavke

Snježni dan

Kompost

Kamenje na obali

DRUGI DIO: Njegovanje podloga

Vretence

Groblje

Pčele

Ptičji pjev

TREĆI DIO: Prihranjivanje

Paukova mreža

Spiralna školjka

Slana močvara

ČETVRTI DIO: Berba

Samotni hrast

List lopoča

Obala u rujnu

PETI DIO: Sjetva

Most

ISJEČAK

„'Što smo tiši', rekao je Ram Das, 'to više čujemo'.

Možda je upravo to razlog zbog kojega izbjegavamo tišinu, zbog kojega zrak ispunjavamo besmislenim brbljanjem, glazbom, radijskim emisijama i kojekakvim mentalnim zanimacijama. Možda se na određenoj razini plašimo onoga što ćemo u tišini čuti.

(…)

Da bismo slijedili unutarnju mudrost, najprije je moramo poznavati. Da bismo je spoznali, moramo je čuti; da bismo je čuli moramo biti tihi.

(…)

Sve je bilo divno i krasno dok je tišina raspirivala kreativnost i krijepila me, dok me je usporavala i činila pozornijom za svijet oko mene, ali sada kad me je učinila svjesnijom unutarnjeg svijeta, osjećala sam se zaskočenom, kao da sam se spotaknula na nisko grmlje i šipražje zapuštenog prostora. Pomislila sam kako nije ni čudo da izbjegavamo samoću i tišinu dok su neriješena obiteljska pitanja stezala moje srce. Nije ni čudo da svoje dan ispunjavamo aktivnostima te svim mogućim oblicima buke ili da ovisnosti posvuda u našoj kulturi pružaju način odvajanja od samoga sebe. Poput one pjesme grupe U2 koja govori o silno brzom trčanju prema nepomičnosti. Tko pri zdravoj pameti želi sjediti u tišini i promatrati ono u unutarnjem svijetu? Tko se želi suočiti s nezadovoljstvom? Ili s otuđenošću obitelji? Tko se želi suočiti sa smrtnošću? Tko se želi baviti bilo čime od toga?

(…)

Intuitivno slušati. Čuti ono što nije rečeno. Takvo slušanje je dar. To je slušanje sa srcem. Za takvo slušanje sposobni su najvještiji i najsuosjećajniji psihoterapeuti. I dobri roditelji.

(…)

Kad uistinu utihnemo – iznutra i izvana – odustajemo od potrebe ega da bude u pravu. To j katkad teško. Mnogi od nas naučili su da biti okrivljen znači biti posramljen, biti manje, biti osuđen i biti manjkavim. Strahujemo da nećemo biti voljeni ili prihvaćeni.

(…)

U domu mojeg djetinjstva moji roditelji nisu vikali. Njihov je bijes bio prerušen u šutnju kažnjavanja, koja se ostvaruje stisnutih usana i hladnog pogleda, koja potiče krivnju i ostavlja vas u nagađanju o tome u čemu ste pogriješili. Ta je šutnja zastrašivala i odvajala više od bilo kojih riječi koje bi mogle biti izgovorene. Ali ugušena emocija ne nestaje, preobražava se."

 

4. POŠTUJTE SEBE (Patricia Spadaro)

. Umijeće davanja i primanja

. Kako prihvatiti moć paradoksa u vlastitom životu

 

Život se rijetko kad svodi na jednadžbu ili/ili. U načelu i u praksi prepun je suprotnosti – paradoksa. Ova autorica vješto vas vodi kroz jedan od ključnih paradoksa – i izvora stresa – našeg vremena: kako ostvariti ravnotežu između onoga što je potrebno drugima i onoga što je potrebno nama samima, kako davati i primati.

Kombinirajući mudrost velikih svjetskih tradicija s pričama iz stvarnoga života te korisnim metodama, ova knjiga razotkriva niz najmoćnijih mitova o davanju. Poluistinama koje nas onemogućuju da živimo život ispunjen mogućnostima i strašću, suprotstavljene su istine, „čarolije“. Primjerice, na mit „Netko je drugi odgovoran, netko me drugi treba ispuniti u popraviti ono zbog čega sam nesretan“ odgovara se čarolijom „Ja sam odgovoran za svoj život. Odluka o onome što će se dogoditi u mom životu uvijek pripada samo meni.“

U knjizi nećete naići na savjet da biste trebali okrenuti leđa onima kojima ste potrebni. Ona vas samo podučava kako da - poštujući i cijeneći sebe - ostvarite svoju najbolju osobnost kako biste, ispunjeni poštovanjem, mogli stvaralački i obilno davati drugima.

IZ SADRŽAJA

Igra paradoksa

Postavljanje granica

Bolje, a ne veće

Što i kada dajemo

Širom otvorenih očiju

Budite iskreni u pogledu svojih osjećaja

Hodajte u vlastitim cipelama vlastitom brzinom

Je li vrijeme da zatražite podršku ili stanete na vlastite noge?

Otpuštanje stvari zbog kojih se kajete

ISJEČAK

„Ovisno o okolnostima i trenutku, davanje može biti korisno ili štetno, suosjećajno ili štetno. Možemo napustiti mit koji kaže da je uvijek ispravno žrtvovati se i prihvatiti čaroliju ravnoteže tako što ćemo naučiti živjeti u skladu s ovim moćnim načelom: Kad smo vjerni sebi, pomažemo drugima da i oni budu vjerni sebi. Kad povučemo granice koje nam omogućuju rast, pripomažemo i rastu drugih.

Skrivanje iza žrtvovanja

Na podsvjesnoj razini na neki čudan način možemo zapravo itekako radosno prigrliti krajnje samožrtvovanje, jer nam pruža izgovor. Žrtvovanje za druge je izgovor da ne moramo preuzeti odgovornost za vlastiti život. To je način na koji izbjegavamo sukobe do kojih bi moglo doći kad počnemo izražavati poštovanje prema sebi i potvrđivati svoje pravo da budemo na vrhu svog popisa prioriteta. Ili smo možda ovisni o žrtvovanju jer se iznutra ne osjećamo dovoljno vrijedni te nam je ugodno kad smo očajnički potrebni nekom drugom.

U konačnici sve to ima svoju cijenu. Žrtvovanje može biti maska koju smo navukli, a onda se na nju toliko naviknemo da zaboravljamo kako lice koje pokazujemo svijetu, a i samima sebi, nije naše istinsko lice. Upravo kao što svoje unutarnje osiromašenje možemo skrivati iza sve veće zauzetosti u vanjskom svijetu, tako i svoju istinsku osobnost možemo skrivati iza stalnog žrtvovanja.

(…)

Čak i u intimnim odnosima, u kojima bi se trebalo podrazumijevati da jedno drugome pružate podršku, najvažnije je pronaći ravnotežu između potrebe da se oslonite na drugoga i potrebe da čvrsto stojite na vlastitim nogama. U jednom od mojih najomiljenijih književnih djela, Proroku libanonskog pisca Halila Džubrana, voljeni mudrac iz Orfalesea govori o potrebi za ravnotežom. Kad su ga ljudi zamolili da im govori o braku rekao im je: 'Neka bude prostora u vašem zajedništvu…Pjevajte i plešite zajedno i radujte se, ali neka svako od vas uzmogne biti i samo, kao što su žice na lutnji same, premda odzvanjaju istom glazbom…i stojte zajedno, ali ne preblizu; jer stupovi hramski stoje odvojeno, a hrast i čempres ne rastu u sjeni jedan drugome.'

(…)

Iako se to može doimati paradoksalnim, kad se otvorimo neugodnu iskustvu tako što ćemo ga prihvatiti takvo kakvo jest, lakše ćemo ga prevladati. To se događa zato što više ne tratimo dodatnu količinu energije na otpor, napad, bijeg ili poricanje onoga što se već dogodilo, nego tu energiju koristimo da bismo pronašli rješenje.“

 

5. ZABLUDA O STRESU (Andrew Bernstein)

. Stres je stvaran, ali pogrešno se tumačilo ono što ga uzrokuje kao i način kako ga se riješiti, sve do sada; Odakle stres uistinu dolazi te kako živjeti sretnije i zdravije

 

Općepoznata je tvrdnja kako vrijeme liječi sve rane, no vjerojatno i u vašem životu postoje problemi koji su se zadržali unatoč protoku vremena. Međutim, kad prođe dovoljno vremena do nas dopiru nove informacije koje mijenjaju naše gledište. Dakle, zapravo nas liječi spoznaja, a ne vrijeme.

Metodom ActivInsighta autor dinamiku spoznaje sažima u jednostavan proces kojim se možete poslužiti da biste sami svjesno provocirali promjenu vlastitog razmišljanja kad god ste ljutiti, uzrujani ili pod stresom. Kako promijeniti vlastito razmišljanje razmotrimo na primjeru nekoliko dubokih uvjerenja ljudi. Primjerice: „ljudi ne bi trebali ratovati“, „djeca ne bi trebala lagati“, „supružnici bi jedno drugom trebali biti vjerni“. Struktura tog idealiziranog „trebalo bi“ čvrsto je utkana u naš vrijednosni sustav i moral. Tako su nas naučili gledati na svijet. Nije to ni ispravno ni pogrešno, ni dobro niti loše. To je jednostavno tako. Ali, ako vas zanima život bez stresa morate osporavati tu strukturu.

Dok budete radili na ActivInsightu malo-pomalo vaš će se um povezati sa činjeničnom stvarnošću. Protučinjenično „trebalo bi“ počet će se raspadati, a vi ćete doći do jednostavne istine da je ono što „bi sada trebalo biti“ upravo ono što se događa – „trebalo bi ustvari već jest“, a dokaz za to je čitava povijest života na Zemlji koja nas je dovela do ovoga trenutka. To će vam se u početku činiti neshvatljivim, jer je vaš mozak naviknut pribjegavanju protučinjeničnom „trebalo bi biti“. (…) Kako biste prevladali vlastito odbijanje, morate shvatiti da prepoznavanjem istine da se „ono što bi trebalo biti“ ustvari „već događa“ ne želite situaciju ostaviti onakvom kakva jest. Ne tvrdite da bi ljudi trebali voditi ratove i ne želite supružnika koji će vas varati.

ActiveInsight ne propisuje. On opisuje. Spoznajete stvarnost onakvom kakva jest jer ćete tako pokrenuti promjenu, ali otvorenih očiju, smireni umjesto da budete puni gnjeva i poricanja.

IZ SADRŽAJA

Razotkrivanje zablude

Moć spoznaje

Nastanak stresa

Zabluda o prometnim gužvama

Zabluda o srdžbi

Zabluda o razrješavanju sukoba

Zabluda o uspjehu

Zabluda o financijskoj sigurnosti

Zabluda o neizvjesnosti

Zabluda o slomljenom srcu

Zabluda o preranoj smrti

ISJEČAK

„Mnogi čitav svoj život ne uspijevaju razumjeti vezu između misli i emocija te ne shvaćaju da se izvor svih emocija (pozitivnih i negativnih) nalazi unutar nas samih. Ništa vas ne može učiniti frustriranim. Ništa vas ne može učiniti srditim. Gledajući tako, ništa vas ne može učiniti niti sretnim. Sve emocije proizlaze iz vašega vlastitog emocionalnog tumačenja.

(…)

Ne možete odlučiti drukčije razmišljati. Ono što pak možete učiniti je pobliže razmotriti svoje misli. Kad istražite uvjerenje iz kojeg proizlazi stres i shvatite da je ono što ste smatrali točnim zapravo krivo to uvjerenje zamire. To zapravo znači da se vi ne držite uvjerenja iz kojih proizlazi stres. Ona se drže vas. A svoj stisak popuštaju kad vi uvidite da nisu točna. Stvarna psihološka transformacija ne događa se zbog snage volje, motivacije, iskrenosti ili želje. Ona se događa kad naučite razlikovati točno od pogrešnog uz pomoć stvarnog svijeta kao dokaza. Što češće to budete činili to ćete iz svog razmišljanja, i iz svog života, ukloniti više uvjerenja iz kojih proizlazi stres.

(…)

 

Strah

1. OSJETI STRAH, A IPAK TO UČINI (Susan Jeffers)

Strah, neodlučnost, nemoć, životni smisao, odlučivanje, ljubavni odnosi…

Čega god se plašili, ovaj svjetski bestseler – prodan u više od milijun primjeraka - pružit će vam uvid i oruđa koja će znatno poboljšati vašu sposobnost da se nosite sa bilo kojom situacijom. Autorica vas s razumijevanjem i humorom nadahnjuje mnogim dinamičnim tehnikama i dubokoumnim zamislima koje su milijunima ljudi diljem svijeta pomogle da ovladaju vlastitim strahovima i napreduju u životu.

Ovaj poticajan suvremeni klasik sadržava ključ pretvaranja gnjeva u ljubav, neodlučnosti u djelovanje – i stvaranja života koji ima smisla. Trik je u tome da se strah osjeti, a ipak (to) nešto učini.

Iz Sadržaja

Čega se bojite… i zašto?

Od boli ususret moći

Željeli ga ili ne…vaš je

Budite Pollyanna

Kad „oni“ ne žele da rasteš

Kako donijeti odluku kojom ne možete izgubiti

Samo kimnite i recite „Da“

Izabirući ljubav i povjerenje

Popunjavajući unutarnju prazninu

Vremena je napretek

Isječak

„Koji je vaš? Strah od javnog nastupa, vlastite afirmacije, donošenja odluka, intimnosti, promjene radnog mjesta, samoće, starenja, vožnje, gubitka voljene osobe, prekidanja veze? Je li jedan od navedenih? Svi? Možda biste mogli i dodati pokoji ovoj listi. Nije važno…niste jedini. Čini se da je strah epidemija u našem društvu. Bojimo se započinjanja, bojimo se kraja. Bojimo se promjena, bojimo se ’ustajalosti’. Bojimo se uspjeha, bojimo se neuspjeha. Bojimo se življenja, bojimo se smrti. Bez obzira na vrstu straha, ova knjiga dat će vam uvid i oruđe da uvelike poboljšate sposobnost kontrole nad bilo kojom situacijom. Iz mjesta boli, nepomičnosti i depresije (osjećaja koji često prate strah) krenut ćete prema mjestu moći, snage i uzbuđenja.“

2. LJUBAV JE ŽIVOT BEZ STRAHA (Gerald Jampolsky)

Iscjeljenje se događa kad se usredotočimo na mijenjanje vlastitih stavova umjesto da nastojimo mijenjati stavove drugih ljudi

– osobna preobrazba, iscjeljivanje, ljubav, strah –

I nakon četvrt stoljeća, ovo je jedna od najčitanijih i najomiljenijih knjiga o osobnoj preobrazbi koja je milijunima čitatelja, na tridesetak jezika, poslužila kao vodič prema samoiscijeljenju. Koristan mali vodič sastoji se od dvanaest pomno razrađenih vježbi osmišljenih da nam pomognu otpustiti prošlost i usmjeriti se na sadašnjost, na sigurnoj putanji prema budućnosti. Psihijatar i jedan od utemeljitelja Međunarodnog centra za iscjeljivanje pravilnim životnim stavovima, naglašava da su jedine prepreke životu za kakvim žudimo - ograničenja koja nam postavlja vlastiti um. Većina ljudi živi svoj život s uvjerenjem da našu sreću/nesreću velikim dijelom određuju događaji u našoj okolini te reakcije drugih ljudi. Ili, pak, dobra odnosno loša „sudbina“, za koju nemamo veliku odgovornost.  Zaboravljamo, međutim, ukazuje autor, svoj um poučiti da promijeni način poimanja svijeta i svega oko nas. A i to da je duševni mir povezan s našom nutrinom te da svijet smireno doživljavamo kad nam je um smiren. Razotkrivanje svoga pravog ja, srž kojega je ljubav, povezano je s otpuštanjem ograničenih misli koje nas sputavaju.

Iz Sadržaja

Što je potrebno za osobnu preobrazbu

Sve što dajem, dajem sebi

Opraštanje je ključ sreće

Čvrsto sam odlučio na sve gledati drugačije

Ja nisam žrtva svijeta koji me okružuje

Prošlost je svršena, ne može me dodirnuti

Umjesto ovoga mogu vidjeti mir

Mogu se odlučiti za promjenu misli koje mi donose bol…

Isječak

 „Naš je um zapravo i redatelj i producent i scenarist i urednik, on bira glumce, on je kino-operater, gledateljstvo, kritičar. Budući da je bezgraničan, može u svako doba promijeniti film i sve što je u vezi s njim. Naš um ima moć donošenja svih odluka.“ (…) Duševni mir ne nastaje iz želje da mijenjamo druge već jednostavno kroz prihvaćanje ljudi takvih kakvi jesu. Istinsko je prihvaćanje uvijek bez ikakvih zahtjeva i očekivanja. (…) Iscjeljenje se događa kad se usredotočimo na mijenjanje vlastitih stavova, umjesto da nastojimo mijenjati stavove drugih ljudi. (…) Kad se osjećamo nevoljenima i potištenima te praznima nije pravo rješenje pronaći nekoga tko će nam pružiti ljubav. Tada će nam pomoći da volimo nekoga drugoga potpuno i bez ikakvih očekivanja. Ta je ljubav istodobno dana i nama samima.“

3. OKONČAJ BORBU I ZAPLEŠI SA ŽIVOTOM (Susan Jeffers)

Od autorice bestselera ’Osjeti strah, a ipak to učini’ dolazi knjiga nadahnjujućih savjeta koji će vas podučiti smirenosti, tome kako vladati sobom i biti ushićen životom unatoč onome što se zbiva oko vas. Ona je dokaz da se ne morate predati strahu, tjeskobi, ljutnji, nestrpljenju i lebdećem osjećaju opasnosti koji vas povlače ’dolje’. Umjesto toga, možete prigrliti pouzdanje, harmoniju, obilje, ljubav i radost, zahvalnost.

Iz Sadržaja

Ništa nije tako loše kao što se čini

Siđite s ljestava koje vode prema duševnoj boli

Odbacite tešku prtljagu

Vjerujte budućnosti

Osjećajte se sigurno u opasnom svijetu

Gledajte pažljivo

Gledajte duboko

Uočite obilje

Pronađite vlastito mjesto moći

Zaplešite ples života

Isječak

„Kad su staricu upitali zašto je uvijek vesela odgovorila je: „Nosim ovaj svijet samo kao komotnu odjeću“ (nepoznati autor) …Da, tako bismo svi mi trebali nositi ovaj život. Većina nas ipak ga nosi poput steznika – čvrstog, krutog, neudobnog i sputavajućeg. O kako žudimo za time da skinemo taj steznik i udišemo duboko i slobodno! O kako žudimo da se oslobodimo stvari koje nas drže uronjenima u borbu umjesto da letimo iznad oblaka! Nositi svijet poput komotne odjeće znači prepustiti se i presjeći uže koje nas drži zarobljenima, ne držati se tako grčevito onoga „kako bi trebalo biti“, vjerovati da je sve u redu, da se život odvija savršeno, prepoznati mogućnost za ljubav i rast, koja postoji u svim iskustvima, bilo dobrim ili lošim, shvatiti da se s plimom i osekom života može suočiti i s mjesta sklada, a ne samo borbe." 

Starenje

1. PRERANO STARI, PREKASNO MUDRI (GORDON LIVINGSTON)

Trideset istina koje su vam sada potrebne

(Nema ničega besmislenijeg, a tako uobičajenog, nego raditi istu stvar, a očekivati drugačije rezultate; Mentalno zdravlje podrazumijeva slobodu izbora; Ono smo što radimo…)

Svakom čovjeku koji ima osjećaj da mu vrijeme izmiče, a još nije postao osobom kakva je želio (želi) biti, ova knjiga pruža utjehu, vodstvo i nadu. Psihijatar koji je trideset godina slušao najintimnije tajne i nevolje drugih ljudi napisao je rječitu, dojmljivu knjigu dubokih uvida o onome što nam je svima zajedničko - sa čime se svatko od nas bori pokušavajući što bolje iskoristiti vrijeme na raspolaganju.

Na temelju osobnog iskustva u životu koji ga nije štedio - kao roditelj dvaput je doživio težak gubitak – Livingston je izvukao trideset temeljnih istina te tvrdi kako možda ne možemo pobjeći od toga tko jesmo, ali smo ipak u stanju suočiti se s gubitkom, nesrećom i tugom te ih preživjeti.

Iz Sadržaja

Ako se karta razlikuje od terena – pogrešna je karta

Mi smo ono što radimo

Za većinu trauma iz djetinjstva nastupila je zastara

Odnosom upravlja osoba kojoj je manje stalo

Osjećaji se ravnaju prema ponašanju

Savršenstvo je neprijatelj dobrote

Dva su najvažnija životna pitanja „Zašto?“ i „Zašto ne?“. Riječ je o tome koje kada treba postaviti

Najbolje su nam osobine ujedno i najveće slabosti

Neuzvraćena je ljubav bolna, ne i romantična

Nema ničega besmislenijeg, a tako uobičajenog, nego raditi istu stvar, a očekivati drugačije rezultate

Nije preporučljivo lagati samome sebi

Nitko ne voli kada mu se govori što da napravi

Plašimo se pogrešnih stvari

Roditelji samo djelomično mogu utjecati na ponašanje djece, ali ga mogu pokvariti

Mentalno zdravlje podrazumijeva slobodu izbora

Isječak

„Mi nismo ono što mislimo, što kažemo ili kako se osjećamo. Mi smo ono što radimo. Prosuđujemo li druge, moramo obratiti pozornost na njihovo ponašanje, a ne na ono što obećavaju. Tim jednostavnim pravilom možemo spriječiti veliki dio patnje i nesporazuma koji se javljaju u međuljudskim odnosima.“

2. JESENJI VALCER – ŠETNJA SUNČANOM STRANOM STARENJA (Mirjana Krizmanić)

Psihologinja Krizmanić u ovoj knjizi upućuje ljude starije životne dobi kako da zadovoljno nose svoje godine i svome životu daju smisao te da neovisno o godinama žive punim plućima, s veseljem i zadovoljstvom. Autorica to ne naziva ni uspješnim ni aktivnim ni pozitivnim starenjem, već smislenim životom koji jednostavno teče svojim tijekom, crpeći kapljice sreće iz svakog trenutka – onog provedenog s djecom, unucima, partnerima, prijateljima, iz vremena provedenog na poslu, na putovanjima, tečajevima stranih jezika, u šetnji... Upućujući na izvore životnih zadovoljstava i veselja, otkriva zašto je i u starosti vrijedno i dalje iznova otkrivati svijet i ljude, kao i na koji način u ovoj životnoj dobi možemo ubirati plodove svega što smo tijekom života sijali i njegovali. Zahvaljujući tome kvalitetno ćemo proživjeti to novo životno razdoblje.

Knjiga „Jesenji valcer“ je namijenjena i čitateljima srednje životne dobi kako bi im pomogla da se što bolje pripreme na dio života koji dolazi, ali i mladima kojima će pomoći da grade i njeguju kvalitetne odnose sa svojim roditeljima, bakama, djedovima, starijim susjedima, prijateljima, znancima, slučajnim prolaznicima…

Iz Sadržaja

Kako se pripremamo na starenje

Stereotipi i predrasude o starenju

Kada zapravo počinjemo starjeti

Kako nastaju individualne razlike u brzini psihološkog starenja

Psihološko starenje u pedesetim godinama

Psihološko starenje u šezdesetim godinama

Psihološko starenje u sedamdesetim godinama

Psihološko starenje u osamdesetim i svim daljnjim godinama života

Mogući izvori zadovoljstva, radosti i sreće u starosti

Ljubav u poodmaklim godinama

Samoća i osamljenost

Svjesnost o vlastitoj smrtnosti

Isječak

„Zanimljiva je činjenica da su stariji ljudi, iako su prema postojećim predrasudama svi isti, međusobno različitiji nego ljudi u bilo kojem drugom životnom razdoblju. Oni se međusobno razlikuju gotovo po svemu, ne samo po svom zdravstvenom stanju nego i po znanju i po iskustvima koja su stekli, kao i prema onome što su učinili s tim znanjima i iskustvima, gubicima i radostima koje su tijekom života doživjeli. Mi svi, svatko od nas zasebno, moramo u poodmakloj životnoj dobi ponovno osmisliti, otkriti ili za sebe stvoriti prostor u kojem ćemo se i dalje razvijati, učiti, uživati u životu i dijeliti s drugima sve što smo tijekom života naučili i spoznali. Svim stereotipima i predrasudama unatoč!“

3. STRAST ZA ŽIVOTOM  (Anne Brennan, Janice Brewi)

Doživotan psihološki i duhovni razvoj

S naglaskom na životnim pričama poznatih, ali i manje poznatih ljudi, ova knjiga isprepliće nadahnuće i motivaciju za otkrivanje te oslobađanje neprestanoga osobnog rasta. Budući da svako desetljeće donosi nove spoznaje, autorice tvrde i dokazuju kako je najveća životna ostvarenja moguće ostvariti u drugoj polovici života. Priče su u velikoj mjeri nadahnute radom Carla Gustava Junga koji je svojim pacijentima u drugoj polovici života govorio: „Živite kao da su pred vama još stoljeća jer će samo tako vaš život biti zadovoljavajući“.

Autorice u  knjizi podrobno izlažu svoja prebogata iskustva iz radionica za usmjeravanje osobnog i duhovog razvoja u srednjoj dobi i radionica za razvoj dugovječnosti koje su osmislile i pokrenule u brojnim zemljama svijeta.

Ova knjiga je upozorenje kako su nam potrebni ljudi s iskustvom starenja, ljudi koji cijeloga života nastavljaju razvijati i ostvarivati svoje potencijale, koji prihvaćaju svoju preobrazbu i tako postaju sjajni primjeri bogatstva i skrivene moći dugoga života.

dr. sc. Nebojša Lazić, psihijatar

Iz Sadržaja

Zaokupljenost životom i razvoj duše u dugovječnom životu

Svjesno starenje: poziv višeg jastva

Razvoj u četiri stadija života

Duša je vječno mlada

Jungovo stajalište: spoznaje za dug život

Srce i njegova godišnja doba

Zlato u sjeni

Spoznaj samoga sebe

Jedna priča, jedan život: prošlost, sadašnjost i budućnost

Tajne

Uzmi ljubavna pisma

Vrlina brižnosti – duhovno življenje

Darujte primljeni dar

Isječak

„Pa ipak, istina je: ’Duša je vječno mlada’. U srednjim ili starijim godinama života, razdoblju razvoja duše, čovjekov duša i duh mogu se vinuti visoko kao nikada do tada u djetinjstvu i mladosti i pružiti mu otvorenost, životnu snagu, žudnju za životom, djetinje zadovoljstvo i kreativnost prelijepu za oko. Unatoč tjelesnom slabljenju koje neki ljudi doživljavaju u poodmaklim godinama, sazrijevanje u današnje doba može snažno oživjeti duh koji, napokon slobodan od neurotičnih prisila i sputavajućeg materijalizma, doživljava blaženo jedinstvo sa sobom, drugima i prirodom – prožeto skladom i radošću. (…)

Starenje je prilika za najuzvišenije od svih putovanja, življenje ispunjenog života u svim godišnjim dobima i stadijima života. Starenje je poziv da se čaša života iskapi u svim životnim desetljećima, a u toj će čaši svatko od nas pronaći vlastite, jedinstvene, kreativne sokove i hranu za dušu. Da bismo ostvarili takav razvoj, pozvani smo potpuno sudjelovati u svojem življenju i u svojem umiranju. Pozvani smo potpuno svjesno i predano sudjelovati u svojem svakodnevnom životu, jer to je uvjet za razvoj duše. To je pustolovina koja ujedno zahtijeva i pobuđuje strast za životom. (…)

Zadaća dvadesetog stoljeća jest promicanje razvoja i darova starijih naraštaja te primjena mudrosti koju je naša kultura do sada zanemarivala, poricala i odbacivala. Svi smo mi pozvani stvarati nov obrazac vlastitog starenja. Što više pojedinaca počne stvarati vlastiti obrazac starenja, svatko će od njih sati svoj doprinos važnom zadatku ovoga povijesnog trenutka: novom određenju procesa starenja KAO VJEČNE STRASTI ZA ŽIVOTOM UZ DOŽIVOTAN PSIHOLOŠKI I DUHOVNI RAZVOJ.

4. BRAIN GYM (Paul E. Dennison, Gail E. Dennison)

. Priručnik za obitelj i edukatore

 

Brain Gym (Gimnastika za mozak) program je koji sadrži 26 ciljanih pokreta tijela kojima se stimuliraju određeni centri u mozgu odgovorni za kognitivne vještine kao što su učenje, mišljenje, pamćenje, govor, koncentracija, pažnja, organizacijate područja za obradu emocionalnih informacija. Utemeljio ga je dr. sc. Paul Dennison, koji je otkrio, i sam suočen s teškoćama u učenju, da mumože pomoći vlastito tijelo - kroz tjelesnu aktivnost. Osnovna jeteza knjige, dakle, da fizička aktivnost utječe na sposobnost učenja jer se mišljenje i učenje ne „događaju“  samo u glavi. Tijelo igra integralnu ulogu u svim intelektualnim procesima, od najranijih trenutaka u maternici pa sve do starosti. Jer, osjetila su ta koja mozak opskrbljuju informacijama o okruženju i iz njih se oblikuje i razumijevanje svijeta.

Sustav „26 aktivnosti“ (vježbi) Brain Gyma pomaže uspostavi novih funkcionalnih moždanih veza. Vježbe su korisne i kod zdravih ljudi i kod neuroloških stanja kod kojih poteškoća u komunikaciji između lijeve i desne hemisfereuzrokuje takvu disharmoniju da dvije polovice mozga više ne moguefikasno dijeliti složene informacije. A upravo to dijeljenje presudno  je za uspješno učenje. Vježbe su korisne djeci – zdravoji s posebnim potrebama, ljudima treće životne dobi, kod depresije, kod ovisnosti, oporavka od traume, u sportu. Hrvatska je među 90 zemalja u kojima se primjenjuje Brain Gym, doduše u manjoj mjeri.

Više teoretskih objašnjenja o Gimnastici za mozak možete pronaći u knjigama: Brain Gym i ja Paula E. Dennisona te Pametni pokreti, autorice Carle Hannaford.

 

Od 2008. godine u radu s djecom odgojitelji kontinuirano i svakodnevno koriste aktivnosti Brain Gyma, koji je sastavni dio kurikuluma.(…) Budući da su pozitivni rezultati korištenjem ove metode kod djece uslijedili vrlo brzo, cilj nam je i dalje produbljivati znanje iz tog područja jer se Brain Gym pokazao jednim od najučinkovitijih pristupa u radu s djecom.

Biljana Stanković, koordinatorica programa u Dječjem vrtiću „Bajka“, Varaždin

 

To je daleko najjednostavniji i najbrži način kako učenika vratiti iz rastresenosti u usredotočenost, iz zbunjenosti u razumijevanje, iz napetosti u opuštenost.

            Victoria Kindle Hodson, spisateljica

IZ SADRŽAJA

Fizičke vještine učenja

Kretanje u svrhu učenja: Korištenje aktivnosti

26 aktivnosti

Križno gibanje

Ležeće osmice

Dvostruko šaranje

Abeceda u osmici

Slon

Ljuljačka

Trbušnjaci križnoga gibanja

Energizator

Misli na X

Energetske vježbe i Produbljivanje stavova

Moždane tipke

Zemaljske tipke

Ravnotežne tipke

Prostorne tipke

Energetsko zijevanje

Misleća kapa

Kvačenja

Aktivnosti izduživanja

Sova

Aktivacija ruke

Pregib stopala

Gravitacijska jedrilica

Brain Gym na poslu i u igri

Primarne vještine čitanja

Primarne vještine razmišljanja

Primarne vještine pisanja

Vještine učenja kod kuće

ISJEČAK

„Četiri kategorije pokreta Brain Gyma

Pokreti središnje linije pomažu učenicima svladati senzorno-motoričku koordinaciju u svrhu organiziranja simetričnih, dvostranih radnji. One se odnose na vještine koordinacije ruke i oka, za aktivaciju vizualno/auditivno/taktilno/kinestetičkih modaliteta koji moraju biti centralizirani za koordiniranu funkciju. (…)

Energetske vježbe uključuju vještine stabilizacije, podupiranje temelja, usmjerenosti i poravnanja u sili teži. Koordinacija vrh-dno omogućuje učenicima da otkriju ravnotežu i da iskuse tijelo kao smjernu referentnu točku za planiranje, organiziranje i stavljanje stvari u red.

Aktivnosti Produbljivanja stavova vraćaju osjećaj smirenja, samokontrole i povezanosti. Koordinacija gornjih i donjih područja tijela omogućuje učenicima da stabiliziraju svoje emocije, uravnoteže reakcije „bori se ili bježi“ s dobrim cjelokupnim stanjem.

Aktivnosti izduživanja ublažavaju kontrakcije mišića i djeluju na opuštanje mišića za lokomotorne vještine. One se odnose na razvoj fokusa i opuštenu pažnju i na vještine odabiranja i samoizražavanja. (…)

Kad učenici izgube iz vida detalje (korak-po-korak) procesa učenja te kada postanu frustrirani i nedovoljno fokusirani, često ih smatraju sporima, nepažljivima, jezično zaostalima ili hiperaktivnima. S druge strane, kad izgube sveobuhvatnu perspektivu, detalji ih mogu tako preplaviti da tada postanu previše fokusirani i previše se trude. Takve učenike često smatraju opsesivnima, radoholičarima, pretjerano natjecateljski nastrojenima ili perfekcionistima, U svakom slučaju, rezultat je učenje temeljeno na stresu. Aktivnosti izduživanja pomažu vratiti fokus, protok i elastičnost koji su mogući kroz prirodno učenje.“

 

5. KAKO OČUVATI MOZAK - Osamdeset tri neurobičke vježbe koje će vam pomoći da spriječite gubitak pamćenja te poboljšate mentalnu spremnost

Više vam je od četrdeset? Postajete zaboravni? Teško vam je učiti nove stvari? Pomoći će vam neurobičke vježbe, znanstveno utemeljen program vježbi za mozak koje pomažu da, napose u starijoj dobi, očuvate pamćenje, odnosno pobrinete se za svoju ukupnu mentalnu kondiciju.

Mozak je gladan novih stvari, a osjetila nisu dovoljno korištena! Polazeći od ovih tvrdnji, autor knjige, doktor medicinskih znanosti i profesor na Medicinskom fakultetu u SAD-u ukazuje kako se – reagiranjem na nov način i/ili na nešto novo, izvan svakodnevne rutine - moždana aktivnost povećava u sve većem broju moždanih područja, a to jača sinaptičke poveznice presudne za mentalnu svježinu.

Da bi vježba postala neurobička trebalo bi: uključiti jedno ili više osjetila u novom kontekstu (npr., odjenuti se za posao zatvorenih očiju, počešljati se ili oprati zube rukom kojom to inače ne činite); privući nečim svoju pozornost (npr., slike na radnom stolu ili kalendar okrenuti naopako); rutinsku aktivnost prekinuti na nov i neobičan način (npr., na posao novim putem). Uz poznata osjetila valja uključiti i šesto – emocije.

IZ SADRŽAJA

Neurobik: nova znanost o vježbama mozga

Kako radi mozak

Kako djeluju neurobičke vježbe

Početak i završetak dana

Svakodnevno putovanje na posao

Na poslu

Pri objedu

U slobodno vrijeme

ISJEČAK

„Budući da su rutinski postupci gotovo nesvjesni, izvršavaju se korištenjem minimalnih količina energije mozga – što znači da mozgu osiguravaju vrlo malo vježbanja. Moć korteksa u stvaranju novih asocijacija uvelike je neiskorištena.

(…)

Gimnastička je dvorana za neurobičke vježbe mozga - svakodnevni život. Te vježbe od vas zahtijevaju da učinite dvije jednostavne stvari koje ste zbog svog načina života zanemarivali: da iskusite neočekivano te da tijekom dana tražite pomoć svih svojih osjetila.

(…)

Iz prijedloga za slobodno vrijeme: nova mjesta, nova lica, drukčiji pogled na stvari, budite kreativni, radost slobodne vožnje, izrazite se, improvizirajte, prihvatite se novog hobija…

(…)

Njegujte vrt, njegujte mozak. Zašto? Zato što se u vrtlarenju koristite svim svojim osjetilima: osjećate zemlju, mirišete voćke i biljke, kušate mladice biljaka. Moždane sposobnosti planiranja i snalaženja u prostoru stupaju u akciju kad odlučujete koje ćete biljke i gdje posaditi, kad određujete položaj sunca te koliko vam je vode potrebno.

(…)

Mijenjajući uobičajenu rutinu dolaska kući, Jane je u višu razinu prebacila svoje moždane krugove zadužene za pažnju. Sklopljenih očiju, morala se oslanjati na osjetila dodira, mirisa i sluha te na prostorno pamćenje kako bi učinila nešto što je rijetko kad radila – kretala se kroz stan ne služeći se vidom. U to je uključila i emocionalni osjet stresa zato što nije u stanju vidjeti. Sve su te djelatnosti stvorile nove i različite obrasce neuronske aktivnosti njezina mozga – a neurobičke vježbe upravo tako djeluju.

Sramežljivost

1. POBIJEDITE SRAMEŽLJIVOST, A DJECU CIJEPITE PROTIV NJE (Predrag Zarevski, Maja Mamula)

Asertivno ponašanje započinje asertivnim načinom razmišljanja!

Osim kao knjiga samopomoći sramežljivima, ova je knjiga prvenstveno namijenjena roditeljima koji žele spriječiti razvoj sramežljivosti kod svoje djece i tako im, kako naglašavaju autori, dati dobru startnu poziciju u utrci zvanoj život. Paradoksalno je, kažu oni, da cijepimo djecu zbog vjerojatnosti oboljenja manje od jedan u milijun slučajeva, a najčešće se ništa ne poduzima protiv bolesti koju ima svako drugo dijete.

Namijenjena je i svima onima koji žele imati više od socijalnog života. Osnovni motiv za pisanje knjige autorima je, naime, bila spoznaja koliki ljudi imaju premalo socijalnog života jer ih u tome sprečava sramežljivost.  Knjiga – veoma zgodno ilustrirana - čitatelju može pomoći i da izmjeri vlastitu sramežljivost (zasebni upitnici sramežljivosti za žene i za muškarce!) a i podučava ga kako smanjiti sramežljivost te se osloboditi napetosti uz knjizi priloženi CD za PRM - progresivnu relaksaciju mišića (zatražite ga u biblioteci!). Ona bi vam mogla vratiti poljuljano samopoštovanje u samouvjerenost.

Iz Sadržaja

Sramežljivost i srodni pojmovi

Sramežljivost i popratne pojave

Spolne i dobne razlike u sramežljivosti

Razvoj sramežljivosti

Kako spriječiti razvoj sramežljivosti

Sramežljivost i seksualni život

Izmjerite sramežljivost i asertivnost

Kako smanjiti sramežljivost

Isječak

Neki roditelji nikad ne saznaju za školske muke svoje sramežljive djece. Naime, dio te djece se u vlastitom domu ne ponaša sramežljivo. Tek kad se nađu u školi, među drugom djecom i učiteljima, počnu se ponašati sramežljivo. Većina učitelja ne upozorava roditelje na problem takve djece. Razlog je jednostavan: ta su djeca vrlo pristojna, tiha, poslušna i jednom riječju – ne zadaju probleme učitelju. Kad utvrđuje gradivo učitelji češće pitaju nesramežljivu djecu, nesramežljive češće biraju za različite igre, javne nastupe i priredbe, da prenesu poruku u drugi razred ili zbornicu i sl. Time sramežljivi učenici ne stječu praksu u tim različitim socijalnim aktivnostima, koje su u biti dobra priprema za buduće, složenije i zahtjevnije socijalne interakcije.“

(…)

„Vratimo se sada središnjem motivu za upletanje pasa u temu borbe sa sramežljivošću. Psi nisu sramežljivi pa vrlo brzo uspostavljaju socijalne kontakte s drugim psima. Htjeli to ili ne, tada i sramežljivi vlasnici tih pasa u jednoj ležernoj situaciji uspostavljaju međusobni kontakt. Tema za razgovor o psima nikad ne nedostaje, a i situacija je vrlo spontana. Sve se događa na „neutralnom terenu“ neke livade ili parka, nitko ne može biti osumnjičen za nabacivanje i nema baš nikakvog razloga da se bilo tko osjeća neugodno ili da ga je sram.

I da ovo potkrijepimo, navest ćemo dvije anegdotske crtice. Jedan je mladić htio uspostaviti kontakt sa šarmantnom vlasnicom irske seterice, ali nije znao kako. Onda je revno počeo izvoditi psa svog prijatelja u park gdje je izlazila navedena dama – danas imaju dvoje djece (i zajedničkog psa!). A jedan je djed, nakon što je počeo šetati psa kojeg je nabavio unuk za sebe, uz uzdah žaljenja za mladošću rekao unuku: Zašto nisi ranije nabavio psa. Toliko lijepih žena ovih dana razgovara sa mnom…!“

Smrt – suočavanje

1. POSLJEDNJE PREDAVANJE (Randy Pausch, profesor, Carnegie Mellon, s Jeffreyjem Zaslowom)

„Ispod krinke akademskog predavanja pokušao sam samog sebe strpati u bocu koja će jednog dana isplivati na plažu naše djece. Da sam glazbenik, napisao bih za njih skladbu. No, ja sam predavač i zato sam održao predavanje. Govorio sam o radosti života, o tome koliko sam ga ja cijenio, iako za sobom ostavljam tako malo, govorio sam o poštenju, časti, zahvalnosti i drugim stvarima koje držim vrijednima… „

Randy

Nakon što je saznao da je zloćudna bolest od koje boluje u završnoj fazi, Randy Pausch “, profesor informatičkih znanosti, održao je pred svojim studentima i akademicima na Sveučilištu Carnegie Mellon završno predavanje koje je namijenio svojoj djeci i koje je postalo jedno od najposjećenijih mjesta na internetu te u formi knjige svjetski bestseler. Dirljiva je to priča o životu i sreći, o ostvarenim i neostvarenim snovima. Snažni i moćni su bili svi savjeti o životu  koje je pritom podijelio – imajući ponajprije na umu svoju djecu (ispričaj se kad pogriješiš, misli na druge, ako naiđeš na zid ispred sebe, znaj da on dijeli one koji stvarno nešto žele od onih kojima to nije tako važno, pokaži zahvalnost, ne tuži se, budi uporan u radu, pronađi ono najbolje u svakoj osobi), ali najduže će  i najglasnije  bez sumnje odjekivati onaj neizgovoreni, ali ipak isporučeni savjet - svima onima koji su ga tada ili poslije saslušali - naučite se živjeti sa smrtnošću, hrabro se s njom suočite ako se ispriječi životu. On je izgubio bitku s bolešću, ali je njegovo „životno predavanje“ dirnulo milijune ljudi i zacijelo snažno promijenilo njihov život i njihov odnos prema životu i smrti.

Iz Sadržaja

Posljednje predavanje

Pravo ostvarenje dječačkih snova

Pustolovine…i naučene lekcije

Omogućiti ostvarenje tuđih snova

O tome kako valja živjeti svoj život

Isječak

„Imam jedan tehnički problem. Iako se uglavnom mogu pohvaliti izvrsnom fizičkom kondicijom, ja imam deset tumora na jetri i ostaje mi tek nekoliko mjeseci života. Otac sam troje djece i oženjen ženom svojih snova. Mogao bih osjećati sućut prema samome sebi, ali mislim da to ne bi ni meni ni njima donijelo nikakva dobra.

Kako ću, dakle, utrošiti ovo ograničeno vrijeme?

Očito je da bih ga trebao provesti sa svojom obitelji i pobrinuti se za nju. Dok sam još tu koristim svaki trenutak da bih bio uz njih i obavio neke praktične stvari koje će im koristiti kad više ne budem u blizini.

Ono što je manje očito je pokušaj da poučim svoju djecu stvarima kojima bih ih trebao poučiti u narednih dvadesetak godina. Sada su premladi za takve vrste razgovora. Svi roditelje žele naučiti djecu kako razlikovati dobro od zla i kako se suočiti s izazovima života. Osim toga, mi im pripovijedamo neke pričice iz našeg života u nadi da će im one pokazati kako voditi vlastite živote. Želja za takvom vrstom djelovanja  potaknula me na održavanje „posljednjeg predavanja“ na Sveučilištu Carnegie Mellon.

Ovakva se predavanja redovito snimaju i ja sam dobro znao što tog dana zapravo radim. Ispod krinke akademskog predavanja pokušao sam samog sebe strpati u bocu koja će jednog dana isplivati na plažu naše djece. Da sam glazbenik, napisao bih za njih skladbu. No, ja sam predavač i zato sam održao predavanje.

Govorio sam o radosti života, o tome koliko sam ga ja cijenio, iako za sobom ostavljam tako malo, govorio sam o poštenju, časti, zahvalnosti i drugim stvarima koje držim vrijednima… (…)

Ja mislim da je posao roditelja ohrabriti djecu da razviju radost života i potrebu da slijede vlastite snove. Ono što mi možemo napraviti je pomoći im da dobiju potrebno oruđe za takav zadatak.

Snovi za moju djecu su egzaktni: želim da pronađu vlastiti put k ispunjenju. Kako ja neću biti s njima, želim da im ovo bude jasno: Nemojte pokušavati zamisliti što bih ja htio od vas. Želim da postanete ono što vi želite postati.“

2. MORRIE UTORKOM (Mitch Albom)

. Jedan stari profesor, jedan bivši učenik i najveća životna lekcija

 

Ova istinita, dirljiva priča o životu, umiranju i smrti, koju kroz četrnaest utoraka provedenih s Morriejem Schwartzom bilježi/pripovijeda uspješni sportski novinar Mitch Albom, njegov nekadašnji student, baca novo svjetlo ne samo na život, njegove vrijednosti i smisao, već i na smrt koja je, kako kaže Morrie, tek dio tog istog života.

“Vidiš Mitch, nemaju svi sreće poput mene”, rekao je Morrie, profesor sociologije, koji je u dobi od sedamdeset osam godina obolio od opake, polagane i smrtonosne bolesti zbog koje je osuđen na život u invalidskim kolicima, a koja završava paralizom pluća, što dovodi do smrti gušenjem. Morriejeve riječi nisu izrečene s ironijom ili sarkazmom, već iskreno i sa zahvalnošću čovjeka kojemu je dano vrijeme da se u miru oprosti sa životom i sa svojima voljenima, i koji je dobio priliku učiniti ono što mnogi ne stignu, jer ih smrt u tome pretekne - odživjeti život do kraja.

IZ SADRŽAJA

Prvi utorak - Razgovaramo o svijetu

Drugi utorak – Razgovaramo o samosažaljenju

Treći utorak – Razgovaramo o kajanju

Četvrti utorak – Razgovaramo o smrti

Peti utorak – Razgovaramo o obitelji

Šesti utorak – Razgovaramo o osjećajima

Sedmi utorak – Razgovaramo o strahu od starenja

Osmi utorak – Razgovaramo o novcu

Deveti utorak – Razgovaramo o tome kako ljubav ne prestaje

Deseti utorak – Razgovaramo o braku

Jedanaesti utorak – Razgovaramo o našoj kulturi…

ISJEČAK

Neko smo vrijeme samo jeli: on: bolesni starac i ja – zdrav, mlad muškarac, obojica svjesni tišine u sobi. Ja bih je nazvao neugodnom tišinom, ali čini se da je samo meni bilo neugodno.

„Umiranje je“, reče iznenada Morrie, „samo jedna od stvari zbog kojih treba biti žalostan Mitch.  Nesretan život je nešto drugo. Toliko je ljudi koji me dođu posjetiti nesretno.“

Zašto?

„Pa, prije svega, naša kultura nije takva da uči čovjeka voljeti samog sebe. Mi djecu učimo pogrešnim stvarima. Moraš biti dovoljno snažan da kažeš: 'Ako kultura ne valja, nemojte joj nasjedati, stvorite svoju vlastitu'. Većina ljudi to nije u stanju. Oni su nesretniji od mene – čak i u stanju u kojem se sada nalazim.

Ja umirem, da, ali sam okružen brižnim, srdačnim dušama. Koliko ljudi to može reći za sebe? (…)

Sjetio sam se još nečega što mi je Morrie rekao: Toliki ljudi imaju posve besmislene živote. Kao da su u nekom polusnu, čak i onda kada rade nešto za što misle da im je važno. To je zbog toga što ganjaju pogrešne stvari. Jedini način na koji možeš unijeti smisao u život jest posvetiti se ljubavi prema bližnjemu, posvetiti se zajednici koja te okružuje, stvaranju nečega što će tvom životu dati svrhu i smisao. (…)

 

„Mitch, pitao si me kako mogu mariti za ljude koje uopće ne poznajem. Smijem li ti sada reći što najviše učim uz ovu bolest?“

Što to?

„Da je najvažnija stvar u životu naučiti pružiti ljubav i primiti je.“ (…)

 

„Neki dan sam čuo krasnu pričicu“, kaže Morrie.  Zatim na trenutak sklapa vjeđe, a ja čekam.

„U redu. Radi se o jednom malom valu koji skakuće oceanom i sjajno se zabavlja. Uživa u vjetru i svježem zraku sve dok ne primijeti ispred sebe druge valove kako se razbijaju o žal.

'Bože moj, ovo je grozno', kaže val. 'Pogledaj što će mi se dogoditi!'

Onda dolazi drugi val, vidi kako je njegov prethodnik smrknut te ga upita'Zašto si tako tužan?'

Prvi val odgovori: 'Ti ne razumiješ! Svi ćemo se razbiti! Svi ćemo se mi, valovi, pretvoriti u ništa! Zar to nije grozno?'

Drugi val reče: 'Ne, ti ne razumiješ. Ti nisi val, ti si dio oceana.'“

Seksualnost

1. SEKS I MOZAK – 12 lekcija za kvalitetniji seksualni život (Daniel Amen)

Najvažniji spolni organ u tijelu je – mozak.  Zašto je tako odgovara autor knjiga Kako radi vaš mozak i Od dobroga sjajan mozak, američki klinički neuroznanstvenik, specijalist za SPECT snimanje mozga, nudeći u ovoj knjizi – uz pomoć suvremene znanosti o mozgu – ozbiljan no istodobno zabavan vodič sa savjetima kako unaprijediti ljubavni život. U njoj su odgovori na pitanja: zašto je seks toliko važan za zdravlje, zašto se muškarci teško obvezuju, zašto miris u tolikoj mjeri utječe na privlačnost, koji su najsnažniji i najmoćniji afrodizijaci, zašto je masaža stopala najbrži put do orgazma, kako mozak može pomoći da se spriječi oboljenje srca, poboljša pamćenje, spriječi karcinom i ojača imunološki sustav.

Iz sadržaja

Mozak je najveći spolni organ

Spolnost, dugovječnost, zdravlje, sreća

Bez planiranja nema predigre

Kemija ljubavi

Pravila za njega, pravila za nju

Upozoravajući znakovi nevolje

Mozak je podmukao organ

Ovisnosti, neobičan seks, demoni i fetiši

Seks kao religijsko iskustvo

Sredite moždane poteškoće koje se ispriječe seksu

Test moždanog sustava

Zašto SPECT?

Isječak

„Iako se osjeti javljaju u spolnim organima, najveći dio ljubavi i seksa odvija se u mozgu. Vaš mozak određuje tko vam je privlačan, kako dogovoriti spoj, koliko ste uspješni na spoju, što poduzimate u vezi s osjećajima koji se razvijaju, koliko dugo traju takvi osjećaji, kada produbiti vezu i u kojoj ste mjeri dobar partner ili roditelj. Vaš mozak vam pomaže da budete poletni u krevetu ili vas lišava želje i strasti. Vaš mozak vam pomaže da prevladate proces odvajanja i od toga nešto naučite ili vas čini podložnim depresiji ili opsesivnim mislima. Kada radi dobro, mozak vam pomaže da budete promišljeni, zaigrani, romantični, intimni, da se obvežete i da budete prepuni ljubavi prema partneru. (…)

Znanstvenici se slažu da je mozak organ ponašanja. Kao takav, on je najveći spolni organ  u tijelu (teži oko 1,4 kg) i u ovom slučaju veličina jest važna…

2. SEKSUALNA INTELIGENCIJA (Sheree Conrad, Michael Milburn)

Revolucionarno istraživanje koje upućuje kako povećati kvocijent seksualne inteligencije te postići veće seksualno zadovoljstvo

Rezultati istraživanja seksualne inteligencije doslovce su zapanjili autore ove knjige. Pokazalo se da je nakon tolikih godina od seksualne revolucije većina ljudi jednako zbunjena u pogledu toga kako postići seksualno zadovoljstvo. Iako sedamdeset pet posto Amerikanaca tvrdi kako im je seksualni život važan, samo dvadeset pet posto ih je izjavilo da ga imaju. Ogroman broj ljudi pati od seksualnih poremećaja, uključujući nedostatak želje, nesposobnosti postizanja orgazma, impotenciju. Seksualne probleme nemaju samo sredovječni ljudi ili parovi koji su u braku već dvadesetak godina. Zapravo, neki od najtežih seksualnih poremećaja javljaju se među mladima.

Autori tvrde da je moguće izmjeriti seksualnu inteligenciju te da je ona sinteza racionalne, emocionalne i duhovne inteligencije na području ljudske spolnosti. Seksualno inteligentniji ljudi, navodi se u knjizi, su sretniji, zadovoljniji pa čak i uspješniji, a i lakše se nose s problemima poslovne i osobne prirode.

Knjigu seksualna inteligencija preporučujem svima. Seksualnom inteligencijom možemo „bračni pakao“ pretvoriti u raj, spasiti sebe u braku i izvan braka. Ona nam omogućuje da našu seksualnost povežemo s mozgom, srcem i dušom, i na taj način učinimo našu spolnost pametnom, toplom, smislenom, racionalnom, emocionalnom i duhovnom, mudrom, privlačnom i trajnom. Seksualna inteligencija je ustvari sinteza racionalne, emocionalne i duhovne inteligencije na području ljudske spolnosti. Budimo seksualno inteligentniji pa ćemo biti sretniji, zadovoljniji i uspješniji, kako kod kuće tako i na poslu!

dr. sc. Pavao Brajša, bračni i obiteljski psihoterapeut

Iz Sadržaja

Skriveno seksualno ja.

Zašto voditi ljubav

Šutnja, stid i strah: rano učenje u obitelji i crkvi

Prvi put

Svi razlozi zbog kojih se ljudi upuštaju u seksualne odnose

Što je normalno

Izbjegavanje ograničenja spolnih stereotipa

Napuštanje skrivenoga seksualnog ja: naslijeđe seksualnog nasilja

Svakodnevno seksualno ja

Tajne seksualne privlačnosti

Nevjera: koristite se seksualnom inteligencijom da biste ostali vjerni

Seksualno inteligentan naraštaj

Isječak

„Seksualna inteligencija se sastoji od tri elementa, a svaki od njih obuhvaća različit skup vještina. Postoje ključne razlike između ljudi koji imaju bogat seksualni život te onih koji uvijek iznova doživljavaju razočaranje – pa čak i patnju. Seksualno inteligentni ljudi neke stvari rade drukčije. Seksualna inteligencija i bolji seksualni život ne ovise o sreći, ljepoti ili urođenoj seksualnoj privlačnosti. Ovise o vještinama koje ljudi mogu usvojiti, razviti i vremenom njima ovladati. Na taj je način seksualna inteligencija nešto čemu se svatko razumno može nadati i čemu može težiti.“

3. ŠTO JE ZA MENE SEKS (Aleksandar Štulhofer)

Prva autorska knjiga najpoznatijeg hrvatskog seksologa, Štulhofera, zbirka je kolumni koje su izlazile u časopisu Cosmopolitan tri godine. Priče su to koje propituju stavove, običaje i navike, predrasude i uvjerenja o seksu, ali i koje govore o odnosima između dvoje ljudi, o povjerenju, bliskosti, prepuštanju, užitku, o tome kako smo istodobno i snažni, i senzibilni, i ranjivi, o tome koje se stvari u seksu ljudima sviđaju, kako to da nam se nešto sviđa s nekim osobama, a s drugima ne, gdje su postavljene granice te zašto treba propitivati i rušiti društvene norme i predrasude. Štulhofer ne objašnjava kako se ponašati,  što je prihvatljivo a što ne, ali potiče čitatelja da razmisli o sebi, svojim postupcima, o zadovoljstvima, o užicima, o ljubavi.

Aleksandar Štulhofer je redoviti je profesor sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pročelnik Katedre za seksologiju, suradnik instituta Kinsey za istraživanja seksualnosti, spola i reprodukcije (SAD), savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije na području praćenja HIV-a te član Međunarodne akademije za seksološka istraživanja. Godine 2004. pokrenuo je prvi program profesionalne edukacije za seksualnu psihoterapiju u Hrvatskoj.

Iz Sadržaja

Naopaki seks

Seks=ništa, pa što?

Veličina penisa – bura u čaši vode?

Seks s osobom koju najbolje poznajem

Užitak i odgovornost

Što je to dobar seks?

Orgazam koji to nije

Što emocije imaju s tim?

Sva lica seksa

Jesmo li svi biseksualni?

Homoseksualnost na platnu

Tiranija orgazma

Želja koje više nema

Od monogamije do poliamorije

Ima li seksa nakon ljubavi

Kratka povijest analnog erotizma

Isječak

„Samozadovoljavanje je prostor fizičkog užitka, sredstvo relaksacije i prilika za bezbrižan izlet u svijet fantazija. Za razliku od toga, seks je društven do srži, intiman, manje predvidljiv i zahtjevniji. U usporedbi sa seksom, samozadovoljavanje je kao unutarnji monolog. Seks je pak tako sjajan i zato što uključuje uživanje drugoga. (Užitak pružanja užitka ima posve drugačije značenje u masturbaciji i seksualnom odnosu). Nažalost, samozadovoljavanje ostaje predmetom srama. UNESCO je nedavno objavio smjernice za seksualnu edukaciju mladih, u kojima se spominje važnost normalizacije masturbacije. Taj poziv da se u školama progovori  o samozadovoljavanju , i to na pozitivan  način (masturbacija isključuje rizik zaraze spolno prenosivim bolestima), izazvao je opće zgražanje i moralnu osudu.

(…)

Ne mislim da čovjek treba biti zločest, glup ili zaslijepljen mržnom da bi bio homofoban. Činjenica je da odrastamo u dominantno heteroseksualnom svijetu koji gotovo automatski definira što je normalno i prihvatljivo. I jedno i drugi, naravno, ne postoje od jučer, već su dio naše kulturne i religijske tradicije. Odbaciti predrasude i prihvatiti različitost kao nešto što nas osobno ne ugrožava podrazumijeva proces učenja i, nerijetko, pozitivno iskustvo. Poput prijateljstva s homoseksualnom osobom. Prije dosta godina upoznao sam kolegu s kojim sam se vrlo brzo sprijateljio. Pola godine poslije u raspravi o metodologiji istraživanja seksualne orijentacije, koja se odvijala za šetnje tršćanskim ulicama, uzgred je spomenuo da je gej. Hodajući, mogao sam osjetiti težinu cijeloga tijela i tišinu u kojoj sam se odjednom našao. Zatim je nastupio sram. Moja je homofobna faza došla do kraja. Naravno, kada danas razgovaram s neheteroseksualnim prijateljima, studentima, znancima ili suradnicima, mogao bih se zakleti da nikad nisam bio drukčiji. Da u meni nikada nije ni trunke homonegativnosti. Volio bih da je bilo tako. No, činjenica je da nekada nisam bio svjestan da se naša ljudskost ne razlikuje s obzirom na spol za kojim čeznemo. Ljubav poznaje granice, no one nemaju nikakve veze sa seksualnom orijentacijom.

Jednoga ću dana, nadam se, i u mojem gradu moći vidjeti dva muškarca ili dvije odrasle žene kako sjede u kafiću držeći se za ruke. U miru i s poštovanjem okoline…“

4. MOJ, TVOJ, NAŠ SEKS (Pavao Brajša)

Kako sačuvati sreću i zadovoljstvo u seksualnom životu

„U knjizi se ne bavim pozicijama seksualnih partnera u krevetu ili na kauču nego kakvi odnosi, komunikacija, emocije prate taj naš krevet i kauč. Zanima me kako taj seks učiniti kvalitetnijim, boljim, ljudskijim, obostrano više zadovoljavajućim, pravednijim, s mnogo više iskrenog susreta – ne samo spolova nego i osoba. Samo takav seks može dugo trajati i i zadovoljavati nas u istoj vezi. S istim partnerom.

dr. sc. Pavao Brajša

Seks i isti seksualni partner u dugom odnosu: moguća stvarnost ili neostvariva iluzija? Različito od mnoštva literature koja nudi gotove recepte i "instant" rješenja čak i za najkompleksnija područja življenja čovjeka, u koja spada i njegova seksualnost, u ovoj se knjizi njeguje jedan posve drukčiji pristup. U njoj autor ništa ne propisuje niti kome nudi univerzalne istine, već u maniri svjetski priznatog znanstvenika i dugogodišnjeg iskusnog terapeuta, složenu i uvijek aktualnu tematiku ljudske seksualnosti problematizira sustavno i vrlo suptilno. Na zanimljiv, lako čitljiv i sebi svojstven intrigantan način, autor posebno naglašava nedjeljivost interpersonalnih i interseksualnih odnosa ljudskih bića, pozicionirajući kvalitetu interpersonalnih odnosa u samo središte ljudske seksualnosti.

doc. dr. sc. Edita Slunjski,

Autor na sebi svojstven način skreće pozornost na to kako je prijeko potrebno razgovarati o "svom" seksu, te kako "komuniciranje o vlastitom seksu s vlastitim seksualnim partnerom", nije nimalo lako, ali da je jedini mogući način da "razvijamo samo naš i nama prilagođen seks". Primjeri iz bogate autorove prakse, sigurna sam mogu pomoći na putu da se uopće započne s promišljanjem o potrebi partnerskog dijaloga o "našem" seksu.

Ljerka Lacković, prof.

Iz Sadržaja

Sebični i nesebični seks

Osobni seks

Međuosobni seks

Kružna uvjetovanost seksa

Odnosi u seksu

Kako razgovarati o svom seksu

Emocionalno inteligentni seks

Reflektirajući seks

Međusobno prilagođavanje seksualnih partnera

Podsvjesno u našem seksu

Bračni seks

Bračni seks roditelja i seksualni razvoj djeteta

Inteligentni i kvalitetni seks

Isječak

„Ljubav u našem seksu nije obaveza nego nešto vedro i spontano. Naš seks ima ljudsku vrijednost samo uz ljubav. Ljubavlju se ne zapovijeda jer ona zapovijeda. Bez ljubavi prema ljubavi mi smo izgubljeni i u tehnički najboljem seksu. Našem seksu treba i eros i filija i agape, a to znači seks u užem smislu riječi, i prijateljstvo i duhovno jedinstvo. Tek zajedno sve tri navedene ljubavi predstavljaju krunu ljudskosti i humanosti, međuosobnosti i međusobnog uvažavanja u našem seksualnom životu.

Zaključak

Našem seksu je potrebna nesebičnost, osobnost, međuosobnost, kvalitetni odnosi, razgovor, emocionalna inteligencija, razmišljanje uz razgovor, međusobno prilagođavanje, uvid u podsvjesno, seksualna inteligencija i posebne vrline. Sveden na samog sebe, izoliran od svih navedenih vještina i obilježja, naš seks gubi svoju specifičnu ljudskost i ostaje nešto frustrirajuće, često i ponižavajuće za većinu seksualnih partnera.“

Samopouzdanje

1. RAZGOVORI SA ZRCALOM – Psihologija samopouzdanja (Dubravka Miljković i Majda Rijavec)

Ako vam nedostaje samopouzdanja – a  svima ga ponekad nedostaje – naučite, među ostalim, što su uzroci nedovoljnog samopoštovanja, kako se zauzeti za svoja prava, kako sebe realno procijeniti, kako ne ubijati sam sebe kritikom, kako prihvatiti sebe, provjerite kriterije po kojima se vrednujete i uspoređujete s drugima. Duhovito objašnjenje autorica u vezi s tim kako se sve knjiga može koristiti zacijelo će vas potaknuti da je poželite otvoriti. I to ne jednom.

„Načini su brojni (…) Ako vam je vruće, možete se knjigom hladiti kao lepezom; korice su, za svaki slučaj, meke. (Zato ne savjetujemo niti njezino korištenje kao oružja.) Vjerojatno vam može poslužiti i da je podmetnete pod kraću nogu stola. Na koncu, možete je i pročitati. Ne obećavamo da će to biti u jednom dahu: sve smo zakomplicirale raznim vježbama, ilustracijama, primjerima, upitnicima - za rezultate koje dobijete ne odgovaramo - izrekama više ili manje poznatih vam ljudi... Kako se ne radi o špijunskom romanu, knjigu možete …čitati i napreskokce - ovisno o raspoloženju i potrebama. U svakom slučaju, želimo vam da uživate u njoj čitajući je kao što smo i mi uživale pišući je.

autorice

Iz Sadržaja

Čemu služi pojam o sebi?

Potreba za održanjem pojma o sebi

Kakav sam?

Uzroci lošeg samopoštovanja

Samopoštovanje i svakodnevni život

Preuzmite odgovornost za vlastiti život

Imamo li slobodnu volju?

Unutarnje ili izvanjsko mjesto kontrole ponašanja

Naučena bespomoćnost

Uspoređivanje s drugima

Naučite se zauzimati za svoja prava

Kako povećati vlastitu asertivnost

Specifične tehnike asertivnog ponašanja

Naučite uspješnije komunicirati

Znate li slušati?

Znate li gledati?

Kako uspostaviti kontakt i razgovarati?

Naučite bolje misliti

Ne dopustite da vam brige unište život

Naučite donositi odluke

Kontrolirajte negativne emocije

Naučite podnijeti (ne)uspjeh

Strah od uspjeha

Utjecaj stereotipa na samopoštovanje

Čuvajte se pretjeranog samopouzdanja

Isječak

„Mnogi ljudi imaju nisko samopoštovanje i teško im je prihvatiti pozitivne osjećaje o samima sebi. Poznati psiholog Rogers kaže da je uzrok tomu ponašanje važnih ljudi u našem djetinjstvu. Roditelji, rođaci, učitelji i vršnjaci postavljaju nam u djetinjstvu mnoga ograničenja (Kako samo možeš biti tako glup?; Zar nikad ne možeš ništa učiniti kako treba?; Ne radi to; Zar se ne možeš ponašati kao i sva ostala djeca?) Vjerojatno nema čovjeka koji neće prepoznati neku od ovakvih izjava. Kada nešto ne bismo činili kako treba, često smo bili kažnjeni. Kazne su mogle biti različite, a jedna od najčešćih bila je prijetnja uskraćivanjem ljubavi. Uvjetovana ljubav je ona koju nismo dobili dok se nismo pokorili zahtjevima roditelja ili drugih važnih osoba. Rezultat takva ponašanja jest nisko samopoštovanje i sklonost donošenja odluka prema potrebama i standardima drugih, a ne prema našim vlastitima. I istraživanja pokazuju kako je odgoj od vrlo velike važnosti u razvoju samopoštovanja. Najsigurniji način stvaranja visokog samopoštovanja su roditelji koji i sami imaju visoko samopoštovanje i predstavljaju model svojoj djeci. (…) No, rezultati istraživanja pokazuju da ipak postoje i iznimke. Naime, neki odrasli ljudi su vrlo nesigurni i imaju nisko samopoštovanje iako su odrasli u skoro idealnim uvjetima. Drugi dolaze iz obitelji u kojima su se roditelji ponašali sve više nego idealno, pa su odrasli u stabilne ljude visokog samopoštovanja.

Ljudi niskog samopoštovanja ipak uglavnom prenose nisko samopoštovanje na svoju djecu. No oni to rade - potpuno nenamjerno. (…) Stoga, ako ste zaključili da spadate među osobe niskog samopoštovanja nemojte kriviti svoje roditelje ili učitelje. Radije se upitajte što možete učiniti da to popravite. Pitanje tko je kriv? ima smisla samo na sudu.“

2. OTROVNI RODITELJI (dr. Susan Forward, Craig Buck)

. Prevladavanje njihovog bolnog nasljedstva i spašavanje vlastitog života

 

Na primjerima stvarnih slučajeva te iskaza odrasle djece otrovnih roditelja, Susan Forward – svjetski priznata terapeutkinja - objašnjava kako se čovjek u odrasloj dobi može osloboditi uznemirujućih obrazaca ponašanja u odnosu s roditeljima te otkriti novi, uzbudljivi svijet samopouzdanja, unutarnje snage i emocionalne neovisnosti. Uspješnom ostvarivanju toga cilja uz pomoć ove knjige pomaže njezino iskustvo grupnog terapeuta, učiteljice i savjetnice u mnogim medicinskim, posebice psihijatrijskim, ustanovama južne Kalifornije, gdje je osnovala i prvi centar za seksualno zlostavljanje.

U prvom dijelu knjige ukazuje se na koje sve načine roditelji mogu povrijediti svoje dijete, a u drugom nude specifične tehnike ponašanja koje omogućuju promjenu ravnoteže moći. Ponuđene strategije, naglašava autorica, nisu namijenjene da zamijene već unaprijede rad u terapiji, u grupama podrške ili Programu u 12 koraka.

Knjiga je nastala u suradnji dviju nevladinih organizacija: Bios i Hrvatske udruge za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja.

iZ SADRŽAJA

PRVI DIO: OTROVNI RODITELJI

I. Bogoliki roditelji

Mit o savršenim roditeljima

II. Samo zato što niste namjeravali ne znači da ne boli

Neadekvatni roditelji

III. Zašto mi ne dozvoljavaju živjeti vlastitim životom?

Kontrolori

IV. Nitko u ovoj obitelji nije alkoholičar

Alkoholičari

V. Sve ozljede su unutarnje

Verbalni zlostavljači

VI. Ponekad su ozljede i vanjske

Fizički zlostavljači

VII. Konačna izdaja

Seksualni zlostavljači

DRUGI DIO: SPAŠAVANJE VLASTITOG ŽIVOTA

Ne morate oprostiti

Odrasla sam osoba, zašto se tako ne osjećam?

Počeci samodefiniranja

Sučeljavanje: Put do neovisnosti

Liječenje rane incesta

ISJEČAK

„Niste krivi za loše stvari koje su vam se dogodile u djetinjstvu – ali sada možete učiniti nešto za sebe!

Bolno nasljedstvo otrovnih roditelja iskazuje se u odrasloj dobi u vidu poteškoća u vezama, karijeri, donošenju odluka i depresijom. Bez obzira na to kakav teret nosite – sram zbog obiteljskog alkoholizma ili napuštanja u djetinjstvu, ožiljke verbalnog ili fizičkog zlostavljanja, posljedice incesta – dr. Forward vas upućuje kako se zauvijek osloboditi demona samookrivljavanja!

Tko su otrovni roditelji?

Neprimjereni roditelji: Stalno su usmjereni na vlastite probleme i pretvaraju svoju djecu u „mini-odrasle“ koji se brinu o njima; Kontrolori: Koriste krivnju, manipulaciju pa čak i pretjeranu spremnost na pomoć kako bi upravljali životima svoje djece; Alkoholičari: Zaglavljenima u negiranju i kaotičnim promjenama raspoloženja, njihova im ovisnost ostavlja malo vremena i energije za zahtjeve roditeljstva; Verbalni zlostavljači: Bilo da otvoreno zlostavljaju svoju djecu, bilo da su profinjeno sarkastični, demoraliziraju svoju djecu stalnim posramljivanjem, uništavajući njihovo samopouzdanje; Fizički zlostavljači: Nesposobni kontrolirati svoj duboki bijes, često okrivljuju djecu za vlastito nekontrolirano ponašanje; Seksualni zlostavljači: Bilo da su otvoreno seksualni ili skriveno zavodljivi, oni su krajnji izdajnici koji uništavaju samo srce djetinjstva – njegovu nevinost.

(…)

Djeca koja nisu poticana da pokušaju, naprave, istražuju, savladaju i riskiraju neuspjeh često se osjećaju bespomoćnom i neuspješnom. Djeca koja su pretjerano kontrolirana od suviše zabrinutih roditelja i roditelja ispunjenih strahom često i sama postaju zastrašena i anksiozna. To otežava njihovo sazrijevanje.  Mnoga od njih ne prerastu potrebu za trajnim roditeljskim usmjeravanjem i kontrolom tijekom adolescencije i odrasle dobi. Kao rezultat toga, njihovi ih roditelji nastavljaju napadati, manipuliraju njima i često dominiraju njihovim životima.

(…)

Sučeljavanje – put do neovisnosti

Svrha sučeljavanja s vašim roditeljima nije: da im se osvetite, da ih kaznite, da ih omalovažite, da iskalite svoj bijes na njima, da dobijete natrag nešto pozitivno od njih. Svrha konfrontacije s vašim roditeljima jest: da im se suprotstavite, da jednom zauvijek prevladate strah od suprotstavljanja, da kažete svojim roditeljima istinu, da odredite vrstu odnosa kakav možete imati s njima od sada pa nadalje.“

 

3. ISPRIČAT ĆU TI PRIČU (Jorge Bucay)

Da je pripovijedanje lijek za dušu u ovoj knjizi – s pedesetak terapijskih priča za odrasle - potvrđuje slavni argentinski terapeut i još slavniji pisac Jorge Bucay.

Mladiću Demianu koji traži odgovore na životna pitanja psihoterapeut Jorge odgovara pričama – grčkim mitovima, japanskim parabolama i učenjima zen-budista te pričama europskih naroda, a i onima koje je sam izmislio. Iako one samo potvrđuju mjeru složenosti života, sve poruke iz njih prepune su nade i optimizma. Riječ je o jednoj od onih knjiga koja bi čovjeku uvijek trebala biti nadohvat ruke kako bi u njoj po potrebi mogao pronaći utjehu - zrnce mudrosti koje će mu pomoći da se lakše nosi sa životnim kušnjama i poteškoćama.

IZ SADRŽAJA

Okovani slon

Sisa ili mlijeko

Bipolarni kralj

Žabe u vrhnju

Čovjek koji je mislio da je mrtav

Portir u bordelu

Tesarska radionica „Sedam“

Kakva je ovo terapija?

Zakopano blago

Za vrč vina

Gluha supruga

Ne miješati

Tko si ti?

Raskrižje na rijeci

Dućan istine

Pitanja

Odbacivanje samoga sebe

ISJEČAK

"OKOVANI SLON

Cirkuski slon ne bježi zato što je vezan za sličan kolac još otkad je bio veoma malen.

(…) Zatvorio sam oči i zamislio bespomoćna tek rođena slona vezana za kolac. Siguran sam da je u tom trenutku slonić gurao, vukao i znojio se pokušavajući se osloboditi. I unatoč svojim naporima nije uspio jer je onaj kolac bio prečvrst za njega.

Zamislio sam kako je iscrpljen zaspao i kako je sljedećeg dana opet pokušao, i sljedećega, i sljedećega…Sve dok jednoga dana, jednoga za njegov život užasna dana, životinja nije prihvatila svoju nemoć i prepustila se sudbini.

Taj golemi i moćni slon kojega vidimo u cirkusu ne bježi jer, jadnik, misli da ne može.

Urezala mu se u sjećanje ona nemoć koju je osjetio ubrzo nakon rođenja.

Najgore je što nikad više nije ozbiljno preispitao to sjećanje.

Nikad, nikad više nije pokušao iskusiti svoju snagu…

 

ŽABE U VRHNJU

(…) Druga žaba, ona upornija i možda tvrdoglavija, rekla je samoj sebi: 'Ne postoji način! Ništa se ne može učiniti da isplivam iz ovoga. Ipak, makar se smrt približila, radije ću se boriti do posljednjeg daha. Ne želim umrijeti ni sekundu prije no što kucne moj čas.'

Nastavila je lupati nogama i praćakati se satima stalno na istom mjestu.

Iznenada, od tolika batrganja i lupanja batacima, udaranja i batrganja, vrhnje se pretvorilo u maslac.

Iznenađena, žaba skoči i kližući dođe do ruba posude. Odande se mogla vratiti kući sretno krekećući.

 

TKO SAM?

Njegovo postojanje ne ovisi o drugima.

Otkrio je da je morao ostati sam kako bi se mogao suočiti sa samim sobom…

Mirno je zaspao dubokim snom i sanjao prelijepe snove.

Probudio se u deset ujutro otkrivši da jedna sunčana zraka u to doba ulazi kroz prozor i predivno obasjava njegovu sobu. (…)

A navečer u baru činilo se kao da se nitko ne sjeća one čudne noći ludila. Barem se nitko nije udostojio uputiti nikakav komentar.

Sve se vratilo u normalu…osim njega.

Srećom,

njega koji nikad više neće morati nikoga moliti da ga pogleda kako bi znao da je živ,

njega,

koji nikad više neće morati moliti okolinu da ga definira,

njega,

koji nikad više neće osjetiti strah od odbacivanja.

Sve je bilo isto,

osim što taj čovjek

više nikad neće zaboraviti tko je.

 

PITANJA

Kako se živi kad si drukčiji?

Kakav smisao ima živjeti na mukama?

Za što se može iskoristiti potpuna svijest o samoći i egzistencijalni sporazum sa samim sobom?

Koja je prednost, na primjer, koja je prednost u tome da se navikneš ni od koga ništa očekivati?

Ako je opipljiv svijet smeće, ako su stvarni ljudi sranje, ako su prave situacije iz naših života užas, znači li onda ozdraviti premazati se izmetom i plivati među otpadom čovječanstva?

Nisu li u pravu religije koje nude utjehu u zagrobnom svijetu za ono što se ne može dobiti ovdje?

Nije li mnogo lakše biti dobar nego biti ono što jesam?

Koju obvezu ima druga osoba da me shvati?

Koju obvezu ima da me prihvati?

Koju obvezu ima da me sasluša?

Koju obvezu ima da mi odobrava?

Koju obvezu ima da mi ne laže?

Koju obvezu ima da vodi računa o meni?

Koju obvezu ima da me voli kako bih ja to želio?

Koju obvezu ima drugi da shvati da ja postojim?

I ako nitko ne dozna da ja postojim, zašto postojim?

I ako je put od rođenja do lijesa samotan zašto se zavaravamo da možemo naći društvo?“

 

 

Samoubojstvo

1. KAKO SAM PREŽIVJELA DOK ME VLASTITI MOZAK POKUŠAVAO UBITI 

Osobni vodič za prevenciju samoubojstva (Susan Rose Blauner)

„Čestitam! Vaša pluća dišu, prsti vam dodiruju ove stranice, a oči čitaju ove riječi. Onaj dio vas koji želi život u ovom je trenutku jači od dijela koji misli da ga ne želi – inače ne biste čitali ovu knjigu… (…)

Preživjela sam osamnaest godina opsjednutosti suicidalnim mislima i tri suicidalna čina… U tom sam razdoblju tražila knjigu poput ove, ali je nisam pronašla, pa sam je napisala.  Budući da sam odlučila promijeniti svoj um, danas živim divnim, ispunjenim životom. Da, katkad sam tužna i gnjevna, preopterećena i depresivna, ali više ne želim umrijeti…“

autorica

Susan Rose Blauner, autorica knjige, sudjeluje  u radu državnih organizacija za prevenciju samoubojstava, predaje u srednjim školama i na koledžima SAD-a. Bio joj je dijagnosticiran granični poremećaj osobnosti, PTSP i depresija major. Svetost svog života održava likovnom umjetnošću, glazbom, druženjem s ljudima, prirodom, duhovnošću, služenjem i duhovnom vizijom, a sve to je poduprto neograničenom vjerom, odlučnošću i snagom.

Iz Sadržaja

Stvarnost suicidalne maštarije

Otkrivanje životne suštine

Misaono prevladavanje samoubojstva

Prepoznavanje i izbjegavanje otponaca

Postizanje olakšanja

Krizni plan

Tablica osjećaja

Iscrpan popis osjećaja

Prema izvoru osjećaja

Osjećaji nasuprot činjenicama

Sindrom savršene obitelji

Duhovnost, priroda, meditacija

Ponašanje „kao da“

Vođenje dnevnika

Hrana za mozak

Kretanje i tjelovježba

Skupine za potporu

Ima nade

Kako pomoći suicidalno nastrojenoj osobi

Isječak

„Dobrodošlicu izražavam vašoj tuzi i bolu. Dobrodošlicu izražavam vašemu smislu za humor, mašti i radosti. Dobrodošlicu izražavam vašem umu. Dobrodošli ste takvi kakvi jeste jer budućnost možemo mijenjati tek kad prihvatimo sadašnjost. (…)

Dobrodošli u ovaj trenutak života. Kao i svaki drugi, ovaj trenutak sadrži beskrajne mogućnosti i neograničene izbore – neovisno o tome kako se mi osjećamo ili kako razmišljamo. (…) Živim osjećajući sve – teško i lako – ali živim u miru. Više ne želim umrijeti.“ 

ranktrackr.net